Ministar Kovač primio tročlanu delegaciju iz RS-a

(foto:mvpei )
ZAGREB: Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač sastao se u petak u Zagrebu s Josipom Jerkovićem, dopredsjednik Republike Srpske (RS), s Mariom Zeko, savjetnik dopredsjednika i s Davorom Čordašem,ministar za raseljene i zbjegle osobe RS s kojima je razgovarao o odnosima između RH i BiH, položaju Hrvata u BiH, a posebice u RS te nastavku pomoći Hrvatima u BiH.


Razgovarali  smo općenito o odnosima između RH i BiH, o tome da ćemo nastaviti skrbiti o Hrvatima u BiH, koji su ustavotvorni i ravnopravni s druga dva naroda u BiH… Posebno smo se osvrnuli na status Hrvata u RS i složili smo se da ćemo nastaviti surađivati kako bi Hrvati u RS bili zadovoljni i kako bi se i gospodarski mogli što bolje razvijati i time dati doprinos uopće situaciji u BiH“, rekao je ministar Kovač.

Dodao je da se također razgovaralo o mehanizmu suradnje između RH i BiH i o Državnom uredu za Hrvate izvan RH. “Sa strane ministarstva mogu vam reći da ćemo snažno djelovati prema BiH, da želimo da ona krene prema članstvu u EU i uvjereni smo da će Hrvati u BiH, Hrvati u entitetu RS biti snažan motor integracije BiH u EU“, istaknuo je i najavio skori posjet BiH posebno Hrvatima u Republici Srpskoj.


Dopredsjednik RS Jerković je rekao da je ministru izneseno nekoliko molbi u svrhu poboljšanja položaja Hrvata u BiH, s naglaskom na Hrvate u RS, među kojima je izrada pograničnih iskaznica za građane u Brodu i Gradiškoj koji su svakodnevno na putu s jedne na drugu obalu Save.

Ministar za raseljene i izbjegle osobe Čordaš je rekao da najmanje Hrvata u BiH živi na prostoru RS. “Za nas je odnos s Vladom RH od vitalne važnosti. Najviše pomoći koju dobivamo i najveći broj naših ljudi koji je prognan se upravo nalazi u RH. Mi smo životno zainteresirani i za pomoć, koja osim iz naših institucija praktički jedino dolazi od Vlade RH, u zadnje vrijeme jako malo, upravo na prostor gdje Hrvata ima najmanje, a to je prostor RS.”
Rekao je da su također razgovarali o regionalnom stambenom programu u skladu s kojim bi se trebalo obnoviti Hrvatima koji su prognani iz RS preko tisuću i osamsto kuća. Program ide jako sporo, u četiri godine nije obnovljena nijedna kuća. Po njegovim riječima, jedan od zastoja dolazi iz institucija Vlade RH, a to je provjera statusa potencijalnih korisnika pomoći koja ide jako sporo.

hina /hia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *