Europska komisija daje pozitivnu ocjenu Vladinom programu reformi i nema korektivnih mjera

Europska komisija (EK) planira ocijeniti Nacionalni program reformi Vlade kao “poprilično ambicioznu reformsku agendu” koja će, bude li ispunjena, popraviti makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazi Hrvatska.

Prema pisanju vecernjeg lista koji je u Bruxellesu sinoć imao uvid u posljednju verziju tih preporuka prije današnjeg usvajanja EK će Hrvatskoj danas dati pet novih ekonomskih preporuka.

 U istom dokumentu Komisija planira ocijeniti Nacionalni program reformi Vlade premijera Tihomira Oreškovića kao “poprilično ambicioznu reformsku agendu” koja će, bude li ispunjena, popraviti makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazi Hrvatska. Zahvaljujući ambicioznosti Oreškovićeva programa, Komisija nema namjeru pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti bilo kakve korektivne mjere.

Nacionalni program reformi RH sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u sjedištu EK u Bruxellesu.

Porez na nekretnine

U prvoj od pet preporuka EK traži da se do kraja ove godine započne najavljena reforma uvođenja poreza na nekretnine. Proračunski manjak, kaže prva preporuka, Hrvatska treba do kraja ove godine smanjiti ispod razine 3 posto BDP-a, a nakon toga nastaviti fiskalnu prilagodbu daljnjim smanjenjem deficita za najmanje 0,6 posto BDP-a u 2017. godini. I projekcije smanjivanja javnog duga, koje je Komisiji poslala Oreškovićeva Vlada, ocijenjene su kao dovoljno dobre da zadovolje ciljeve. U 2019. tako se očekuje pad javnog duga na 80 posto BDP-a (s trenutnih 87 %).

No, Komisija oprezno upozorava da se takva procjena temelji na povoljnim projekcijama gospodarskog rasta. U slučaju da se te povoljne projekcije rasta ne ostvare, ciljevi smanjivanja javno duga bili bi promašeni. Komisija također u dokumentu, pripremljenom za današnje usvajanje, navodi da Oreškovićeva Vlada nije dovoljno detaljno specificirala ideju prodaje financijske imovine, koja ima za cilj smanjiti javni dug. Unatoč uglavnom pozitivnim očekivanjima i unatoč ocjeni da nije potrebno pojačanje procedure makroekonomskih neravnoteža, Komisija je spremna zaključiti da će i u 2017. biti potrebne “dodatne mjere” kako bi se Hrvatska uskladila s Paktom o stabilnosti i rastu Europske unije.

U drugoj preporuci EK želi poručiti Oreškovićevoj Vladi da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu. Također i da smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći.


Ukidanje parafiskalnih nameta

 

U trećoj preporuci traži se poboljšanje učinkovitosti javne uprave te ukidanje razlika u standardu javne uprave koji se razlikuje u raznim dijelovima Hrvatske. U četvrtoj preporuci Komisija traži značajnije ukidanje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje birokratskog opterećenja poslovanju privatnika.

I konačno, peta preporuka traži poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava u postupcima na trgovačkim i upravnim sudovima. U mandatu bivše Vlade, prošle godine EK je dala Hrvatskoj šest ekonomskih preporuka, a pretprošle osam.


Vezana objava: Vlada prihvatila nacionalni program reformi ua 2016. – 2019. 
izvor:vecernji.hr/hia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *