Prema usvojenim statističkim standardima u BiH 3 520 000 stanovnika

Prema usvojenim statističkim standardima u BiH  3 520 000 stanovnika, Bošnjaka je  po prvi put u povijesti BiH  više od 50 posto. Bošnjaci očekuju političku dobit ako se potvrdi da ih je više od 50 posto – prije 25 godina bilo ih je 43,4 posto. U RS to ne žele priznati, piše vecernji.hr.

Statističar i bivši profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Hasan Zolić ističe zadovoljstvo usvajanjem Programa za obradu podataka te naglašava važnost objave rezultata do zadatog roka.

 – Svojeni kriteriji Agencije za statistiku BiH u skladu su s međunarodnim standardima i rezultirat će podacima koji utvrđuju broj stanovnika u BiH od 3.520.000, izjavio je Zolić za sarajevski Dnevni avaz. Prema njegovim riječima važno je da su usvojeni kriteriji IMO tima. Posebno se to odnosi na pitanje 40, jer je, prema njihovom stavu, prvih sedam pitanja ključno i daju skoro identične odgovore kao iz tog pitanja.

Iako su kriteriji IMO tima dati još krajem 2014. godine, do jučer ovaj program nije usvojen, i Zolić izražava čuđenje zbog toga.
Čim je, početkom 2015. godine, Europska komisija u Sarajevu to službeno potvrdila kao validnu metodu, iz Republike Srpske odmah su reagirali i u veljači dali prijedlog na Vladi da se proširi i uključi pitanje 40. Oni su to jednosmjerno usvojili i insistirali na tome – dodaje Zolić.

Ovaj satističar pojašnjava da su sada otvorena vrata za objavu detaljnijih informacija o prvom poslijeratnom popisu u BiH.

To bi sada značilo da bi BiH imala 3.520.000 stanovnika, od toga 1.764.000 Bošnjaka, 543.000 Hrvata i 1.085.000 Srba.

Procjene o očekivanom broju stanovnika po nacionalnosti

– 1.764.000 Bošnjaka (50,10 posto) (čime bi Bošnjaka prvi put u povijesti BiH bilo više od 50 posto),

– 543.000 Hrvata (15,41 posto)

– 1.085.000 Srba (30,80 posto)

– 129.000 Ostali (3,68 posto)

Bošnjaka iznad 50% prvi put u povijesti BiH

Objava rezultata popisa u BiH prvorazredno je političko pitanje oko kojeg se koplja lome već mjesecima. Agencija za statistiku BiH potvrdila je da će do zakonskog roka, a to je 1. srpnja ove godine, objaviti rezultate prvog poslijeratnog popisa stanovništva u ovoj zemlji koji je organiziran 2013.

196.000 ‘spornih’ građana

Politički predstavnici triju naroda, ali ni statističari, ne mogu se dogovoriti oko metodologije za obradu podataka, i to u dijelu koji se odnosi na definiciju rezidenta. Pojednostavnjeno, sporno je kako će se tretirati oni građani koji uglavnom zbog ratnih posljedica više ne žive stalno u BiH. Takvih je „spornih“ popisnica, odnosno građana, oko 196 tisuća – većinom iz RS. Prema zadnjoj odluci Agencije za statistiku BiH podaci tih građana bit će tretirani kao i svih drugih, što znači da će oni ući u ukupan broj bh. stanovnika, ali i u postotke koji se odnose na nacionalnu i vjersku strukturu stanovništva. Vlasti Republike Srpske uporno su se protivile tome, a već najavljuju da neće prihvatiti odluku Agencije za statistiku i sudjelovati u objavi rezultata popisa. Predsjednik RS Milorad Dodik ovakvu odluku Agencije nazvao je „udarcem Bosni i Hercegovini“ i isključio mogućnost priznavanja tako obrađenih podataka. Čak je i Dodiku suprotstavljeni Savez za promjene, koji predstavlja RS u državnoj vlasti, kritizirao odluku Agencije za statistiku, zatraživši od Dodika da, kako je bio obećavao, objavi zasebno rezultate popisa za taj bh. entitet „po metodologiji koja je jedina ispravna i koja obuhvaća samo građane koji žive u RS”.

Razlozi za sporenja oko tretiranja ovih 196 tisuća popisanih građana više su nego očita. Neslužbene informacije govore da upravo od njih ovisi hoće li udjel Bošnjaka u ukupnoj populaciji BiH premašiti 50 posto. U državi u kojoj način odlučivanja, zastupanja pa čak i zapošljavanja ovisi o nacionalnoj pripadnosti i brojnosti pripadnika konstitutivnih naroda, ovaj demografski podatak vrlo je važan. Bošnjački nacionalisti već su najavili da će službena potvrda podatka po kojem Bošnjaci danas čine više od polovice bh. stanovništva imati utjecaja i na političke odluke o budućnosti BiH. Trenutačno je situacija takva da se nacionalni paritet i mehanizmi zaštite od nacionalne majorizacije primjenjuju na državnoj i djelomično entitetskoj razini. Regulirano je to daytonskim ustavom i zakonskim propisima i teško je očekivati da će Hrvati i Srbi dopustiti bilo kakvu promjenu. Međutim, zastupljenost pripadnika pojedinih naroda u vojsci, policiji, javnoj upravi uglavnom se temelji na postotnom udjelu tih naroda u ukupnom broju stanovnika prema popisu iz 1991. godine, piše vecernji.hr.

EU za što skoriju objavu

Objavom rezultata popisa iz 2013. godine on postaje mjera za nacionalnu zastupljenost. Ako se neslužbene brojke, zasnovane na metodologiji koju je potvrdila Agencija za statistiku, pokažu točnima, ukupan broj stanovnika BiH trebao bi iznositi 3,520.000. Od toga je 1,764.000 Bošnjaka ili 50,10 posto (čime bi Bošnjaka prvi put u povijesti BiH bilo više od 50 posto), Srba je 1,085.000 ili 30,8 posto, dok je Hrvata 543.000, što je 15,41 posto ukupnog stanovništva. Oko 129.000 građana ili 3,68 posto vode se kao pripadnici ostalih etničkih skupina.

U odnosu na popis iz 1991. godine, udjel Bošnjaka povećava se za gotovo sedam posto, jer ih je tada bilo 43,37 posto. Postotak Srba se smanjuje s 31,21 na 30,8, a Hrvata, kojih je tada bilo 760 tisuća, sa 17,38 na 15,41 posto. Ostalih je 1991. godine bilo 5,45, a prema novom popisu ih je 3,68 posto. Očekivano, ove brojke i promjene privlače mnogo više pozornosti od podatka da se ukupna populacija BiH u ovom vremenskom intervalu između dva popisa smanjila za čak 800 tisuća, s 4,3 na 3,5 milijuna, što je posljedica smanjenog nataliteta, ratnih žrtava i iseljavanja.

Objava rezultata popisa jedan je od uvjeta za nastavak europskih integracija BiH pa su i dužnosnici EU pozdravili odluku Agencije za statistiku. No, još nema reakcije na najave iz RS da taj entitet neće prihvatiti ovako obrađene podatke.

 

vecernji.ba/vecernji.hr hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *