Ministar pravosuđa posjetio šestoricu BiH Hrvata u haškom zatvoru

Šestoricu Hrvata iz Bosne i Hercegovine optuženih za ratne zločine radi stvaranja etnički čiste Herceg Bosne, koji čekaju izricanje pravomoćne presude, posjetio je ministar pravosuđa Ante Šprlje.

U razgovoru za HTV ministar je rekao kako je susret prošao u dobrom i konstruktivnom ozračju. Razgovarali smo o situaciji u kojoj se nalaze nakon prvostupanjske presude. Vjerujemo da će na rad pravnog tima i Vlade Republike Hrvatske na promicanju istine biti jedan dobar temelj na kojem će sud donijeti pravu odluku tj. srušiti tezu o udruženom zločinačkom pothvatu, istaknuo je Šprlje.

Rekao je kako su bili iznenađeni njegovim posjetom jer, kaže, dosadašnje vlasti nisu bile zainteresirane za slučaj. Ministar Šprlje smatra da im se treba pružiti sva pravna i stručna pomoć i puno toga učiniti kako bi se istina iznijela na čistac. Potvrdio je da je Hrvatska tražila status prijatelja suda. Udruženi zločinački pothvat kako je postavljen u optužnici nije postojao i to se mora jasno reći sudu, istaknuo je ministar.

Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata još čeka pravomoćnu presudu Haškog suda, nakon što su prije dvije godine nepravomoćno osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora za ratne zločine. U skladu s izlaznom strategijom, presudu bi trebalo donijeti do kraja iduće godine.
BiH-sestorka-u-Haagu

Ovo je najdulji i najsloženiji proces pred Haškim sudom. Za šestoricu optuženih suđenje traje više od 11 godina. Obilježile su ga nesuglasice i promjene sudaca. Predali su se 2004., mjesec dana nakon objavljivanja optužnice. Budu li oslobođeni, izgubit će 13 godina života bez prava na naknadu.

Potvrda pak prvostupanjske presude imala bi teške posljedice za Hrvatsku jer se u njoj tvrdi da se tadašnje njezino vodstvo – Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko te mnogi znani i neznani – udružilo s optuženima s ciljem pripojenja dijela BiH Hrvatskoj i etničkog čišćenja tog područja.

Hrvatski narod u BiH, koji je prvi ustao u obranu te države od velikosrpskog osvajanja, najviše se smanjio – 1991. bilo ih je 761.000 ili 17,4%, a danas nešto više od 500.000 ili 15%.

vezana objava: Hrvatska zatražila status prijatelja Haškog suda

hrt/hia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *