Objašnjenje iz Bruxellesa što znaći hrvatski pristanak za srbijansko poglavlje 23

Hrvatska se suglasila da se započne s definiranjem zajedničkog pregovaračkog stajališta za poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa Srbijom podrazumijevajući da će u njemu biti riješene tri ključne primjedbe zbog kojih je ranije uskraćivala suglasnost, doznaje se u četvrtak u Vijeću EU-a.

Veleposlanici zemalja članica EU-a prihvatili su u srijedu izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom, čime se otvara put za početak definiranja zajedničke pregovaračke pozicije EU-a za to poglavlje.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, pozdravio je nakon sastanka veleposlanika usvajanje toga izvješća te rekao kako je uvjeren da će hrvatske primjedbe biti riješene.

“Uvjeren sam da ćemo naći načina kako riješiti ta pitanja na način koji će Hrvatskoj omogućiti da se složi s otvaranjem poglavlja 23 do kraja nizozemskog predsjedništva”, rekao je ministar Koenders.

“Poglavlja 23 i 24 trebaju biti prva otvorena, a bit će zatvorena tek na kraju pregovora kada sva otvorena pitanja budu riješena”, dodao je Koenders.

Usvajanje izvješća o ispunjavanju mjerila ne predstavlja odluku da se to poglavlje može otvoriti. Sada je postupak sljedeći: Vijeće će zatražiti od Srbije da pošalje svoju pregovaračku poziciju za to poglavlje, a od Komisije da počne s izradom nacrta zajedničke pregovaračke pozicije zemalja članica EU-a. Tek kada zemlje članice usuglase tekst te jednoglasno prihvate zajedničku pregovaračku poziciju poglavlje može biti otvoreno.

Hrvatski veleposlanik je, prema izvorima iz Vijeća EU-a, na tom sastanku pročitao izjavu u kojoj je iznio stajalište u vezi s tim poglavljem.

Hrvatska je istaknula tri zahtjeva u vezi s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom: puna suradnja Srbije s Haškim sudom, puna primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, te u vezi s pitanjem nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina.

U toj izjavi Hrvatska je istaknula da njezine tri primjedbe, koje čine samu srž poglavlja 23, te način na koji zemlja kandidatkinja pristupa političkim kriterijima u pristupnom procesu, trebaju biti riješeni na samom početku toga procesa kako bi se još tijekom toga procesa mogao pratiti napredak.

U pogledu pune suradnje Srbije s Haškim sudom, Hrvatska je istaknula da ima razloga za zabrinutost što pokazuju i izvješća dužnosnika Haškog suda te očekuje da Srbija u potpunosti prihvaća i provodi sve odluke i presude toga suda.

Hrvatska je posebno kritična prema srbijanskom zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih tijela u postupku za ratne zločine, kojim se Srbija proglasila nadležnom za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991. bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.

Hrvatska je ponovila da taj zakon nije protivan samo načelima vladavine prava, međunaraodnom pravu i međunarodnom kaznenom pravu, nego i da predstavlja ozbiljnju prepreku za regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose jer ima diskriminatorni učinak prema nekim zemljama članicama EU-a.
Hrvatska je u svojoj izjavi istaknula da je tim zakonom Srbija stvorila neprihvatljivu i nelegalnu situaciju te da mora uskladiti svoje zakonodavstvo i praksu u procesuiranju ratnih zločina s europskim i međunarodnim pravnim standardima, što uključuje i izbjegavanje sukoba nadležnosti u kaznenim stvarima.

U izjavi je Hrvatska naglasila da se njezin pristanak na usvajanje izvješća o ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 ni na koji način ne može protumačiti kao podrška srbijanskim strateškim dokumentima o procesuiranju ratnih zločina, prihvaćenim na temelju akcijskog plana za poglavlja 23, jer se oni temelje na političkim i pravnim kvalifikacijama koje predstavljaju prepreku pomirenju i regionalnoj suradnji.
Hrvatska je istaknula da te neprihvatljive kvalifikacije dovode u pitanje privrženost Srbije provedbi njezina akcijskog plana u poglavlju 23.

U izjavi je Hrvatska navela da provedba pravnog okvira o manjinskim pravima u Srbiji ostaje važan element, a to uključuje i demokratsku participaciju, što je predviđeno i u pravno obvezujućim sporazumima.

Hrvatska je istakknula da ostaje privržena procesu proširenja na temelju ispunjavanja svih potrebnih kriterija te najavila da će pratiti provedbu svih potrebnih mjera kako u poglavlju 23 tako i u drugim relevantnim poglavljima.(Hina)

dnevnik.hr/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *