Hercegovac u Širokom Brijegu uzgaja banane

Mogu li se u BiH uzgajati banane na komercijalnoj osnovi? Ovo pitanje postalo je aktualno nakon što se na području Širokog Brijega, u Zapadnoj Hercegovini, dogodio slučaj da je nekoliko stabala banana dalo plodove, što je izuzetna pojava na ovim prostorima.

Motivirani time, inače poduzetni Hercegovci spremni su upustiti se i u komercijalnu proizvodnju, međutim, stručnjaci iz oblasti voćarstva su sumnjičavi i ističu da nema uvjeta za masovnu proizvodnju banana u plastenicima. No, hoće li to one zainteresirane obeshrabriti?

Ispod zida lijepo uređenog dvorišta Nikole Ćavara, iz mjesta Knešpolje pored Širokog Brijega, nalazi se nekoliko stabala banana. Tu ih je posadio prije tri godine, dobio ih kao poklon od punca Branka Hrkaća, koji ukrasne banane uzgaja već decenijama.

Nikoline banane postale su medijska tema ovih dana, nakon što su se na stablima pojavili plodovi. Tako su u kraju, u kojem tradicionalno uspijeva kupus, nikli plodovi jedne tropske biljke.

„U zadnjih 20 dana, kad sam dolazio u obilazak, iznenadio sam se kad sam ugledao plodove”, kaže Nikola.

Za Nikolinog punca, Branka Hrkaća, iz mjesta Trn kod Širokog Brijega, pojava plodova na stablima banana je nevjerovatna:

“Ja sam otišao da vidim a došli su i neki novinari, već se to provuklo. Stvarno banane”, kaže u čudu Hrkać.

Nikola očekuje da će se do kraja ljeta na stablima pojaviti plodovi banana uobičajene veličine – grozdovi banana od 12 do 15 centimetara. Svi se pitaju što se dogodilo da banane daju plod, posebno ako se zna da ovdašnja zima dolazi u vrijeme kada bananama treba toplina i vlaga za puni razvoj.

Struka skeptična

“Ovdje se radi o primjeru mikroklimatskog područja koje je zaštićeno zidovima od jakih vjetrova, zimske temperature su samim tim na neki način blaže. Gospodin koji uzgaja par stabala je učinio puno da banana ima ambijent koji je vrlo sličan uvjetima u tropskom području, dakle obilno zalijevanje, tu ima takođe i cjelodnevnu praktično osunčanost”, ocjenjuje profesor voćarstva sa Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur.

 

Upitan što dalje Ćavar kaže “Probam se boriti, čitam literaturu, tražim po internetu podatke kako dalje sa tim. Volio bih da mi se netko javi od bilo kuda tko zna više nešto o tome da mi pomogne, jer htio bih nastaviti s ovim”, navodi.

Kaže da ima prijatelje iz Zagreba, preko kojih će pokušati stupiti u kontakt s nekim od naših ljudi u Južnoj Americi, koji uzgajaju banane. “U svakom slučaju bih razmišljao o nekoj plantaži. Opet ponavljam, uz pomoć plastenika i ove klime koja se očito malo mijenja, ova temperatura i dovoljno vlage, mislim da bi uspio proizvesti banane“, dodaje Ćavar.

slobodnaeuropa.org/hia.com.hr
foto:screenshoot

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *