Poslijeratna etnička slika u BiH , nema više „tigrove kože“

Rezultati popisa potvrdili su da je etnička slika BiH u odnosu na predratni period drastično promijenjena i da više nije ni nalik nekadašnjoj „tigrovoj koži“. Uzroci su rat, politička nestabilnost i ekonomska kriza.

Nedavno objavljeni podaci pokazali su da je Bosna i Hercegovina (BiH) između dva popisa stanovništva izgubila više od 800.000 ljudi. 1991. godine u BiH je živjelo 4.377.033, a 2013. godine 3.531.159 stanovnika. U tom razdoblju BiH je, kako to brojke neumoljivo pokazuju, platila „previsoku cijenu“. „Strašan je to ceh – politički i nacionalni sukobi, ratni pomor i poratno vrludanje BiH od nemila do nedraga, sa rodne grude (ili pod nju) zbrisali su svakog petog Bosanca/Hercegovca“, rekao je politički analitičar Vlastimir Mijović u komentaru za Al Jazeeru.

Sociolog i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da su na promjenu etničke strukture BiH najviše uticali rat i ratni zločini. „Praktično su se ostvarili ratni ciljevi određenih političkih stranaka. Kao što se vidi iz rezultata popisa provedenog 2013. godine, Bošnjaci su skoro nestali na prostoru Republike Srpske (RS). Ono što se ratom nije uspjelo, dokrajčila je poslijeratna nacionalistička politika“, kaže Fočo za Deutsche Welle.

Rat i zločini promijenili su etničku sliku BiH

Promjena etničke strukture BiH najuočljivija je na području istočne Bosne i Hercegovine, gdje su počinjeni najteži ratni zločini. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Općini Srebrenica je bilo 27.572 Bošnjaka i 8.315 Srba, a 2013. godine 7.248 Bošnjaka i 6.028 Srba. 1991. godine Bošnjaci su bili većina i u Bratuncu (21.535), a u vrijeme popisa 2013. godine, u ovom gradu je bilo 3.829 Bošnjaka. U Han Pijesku je 1991. godine bilo 2.543 Bošnjaka, a 2013. godine 431. Od 1.716 Bošnjaka koliko je 1991. godine živjelo u Kalinoviku, 2013. godine je popisano njih 57. Na popisu 1991. godine u Višegradu je bilo 13.470 Bošnjaka, a 2013. godine 1.043. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine Bošnjaci su bili većina i u općinama Vlasenica, Rogatica, Zvornik, Foča, Stolac…

Promijenjena je i etnička slika sjeverne Bosne i bosanske Krajine. Prema popisu iz 1991. godine u Općini Prijedor živjelo je 49.350 Bošnjaka, 47,580 Srba, 6.316 Hrvata i više od 9.000 Jugoslovena i ostalih. 2013. godine u ovoj je općini popisano 29.034 Bošnjaka, 55.895 Srba, 1.762 Hrvata i 2706 ostalih (nacionalne manjine i osobe koje se nisu izjasnile o nacionalnoj pripadnosti). Bošnjaci su 1991. godine bili relativna većina u Doboju (41.164), dok ih je 2013. popisano 15.322. Hrvata je u ovom gradu 1991. godine bilo 13.264, a 2013. godine 1.845. Prema popisu iz 1991. godine Srba je u Doboju bilo 39.820, a 2013. godine 52.628.

„Etnička homogenizacija“ i u Federaciji BiH

U BiH je između dva popisa 1991. i 2013. godine došlo do procesa „etničke homogenizacije“, kaže za Deutsche Welle predsjednik Vijeća za demografsku politiku RS-a Stevo Pašalić. „Homogenizaciju po etničkom principu najviše je generirao rat. U poslijeratnom periodu nije zabilježen obrnut proces, odnosno, nije došlo do vraćanja na model etničke teritorijalne strukture kakvu smo imali 1991. godine. Faktori koji su doveli do takvog stanja su sigurnosni, politički i ekonomski. Tokom rata je iz BiH otišlo oko milion ljudi, dok je milion raseljeno unutar BiH. Iako se nakon rata dosta radilo na procesu povratka, veliki broj ljudi nije se vratio u svoje prijeratne domove. Zato danas više nema one ‘tigrove kože’, kako su nekad nazivali etničku sliku BiH“, kaže Pašalić.

Profesor Pašalić smatra da je do „etničke homogenizacije“ došlo i na području Federacije BiH. Prema popisu stanovništva 1991. godine u Gradu Sarajevu bilo je 259.470 Bošnjaka, 157.143 Srba, 34.873 Hrvata, 56.470 Jugoslovena i 19.093 ostalih. U Kantonu Sarajevu 2013. godine popisano je 346.575 Bošnjaka, 17.520 Hrvata, 13.300 Srba i 36.198 ostalih (nacionalnih manjina i osoba koje se nisu izjasnile o nacionalnoj pripadnosti). 1991. godine u Zenici je bilo 23.430 Srba i 22.510 Hrvata. 2013. godine u ovom je gradu popisano 2.409 Srba i 8.279 Hrvata. U predratnom Mostaru bilo je 43.856 Bošnjaka, 23.846 Srba, 43.037 Hrvata, 12.768 Jugoslovena i 3.121 ostalih. Prema popisu iz 2013. godine, u gradu na Neretvi (Grad Mostar) živjelo je 46.752 Bošnjaka, 51.216 Hrvata, 4.420 Srba i 3.408 ostalih (nacionalnih manjina i osoba koje se nisu nacionalno izjasnile).

Rat poslije rata

Na etničku strukturu današnje BiH nije uticao samo rat, nego i poslijeratna politika, ističe dr. Salih Fočo. „Nacionalističke politike u BiH su nakon rata nastavile ono što je u ratu započeto i dobrim dijelom i učinjeno. One se praktički nikada nisu distancirale od ratnih ciljeva. Etnička slika BiH možda je i radikalnije promijenjena nakon rata nego za vrijeme samog sukoba. Ne treba zanemariti povratničke probleme koji su često bili sigurnosne prirode, ali ni teške ekonomske prilike. Sve je to u paketu doprinijelo da se etnička slika BiH promjeni“, kaže Salih Fočo.

Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine su „poražavajući“, ne samo kada je riječ o broju stanovnika. Potvrđuju to i podaci o broju zaposlenih, obrazovanih, zdravstvu, privredi… No, zapošljavanje, privreda i druge životno važne teme u BiH će, po svemu sudeći, ostati u sjeni zaštite „vitalnih nacionalnih interesa“. Analitičari ocjenjuju da će i na buduće procese u ovoj zemlji dominantan uticaj imati „nacionalni faktor“, ohrabren novim brojkama koje se umnogome razlikuju od onih iz 1991. godine.

preuzeto sa stranica DW /HIA
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *