Nakon Brexita u Britaniji vladaju opasne političke podijele, a sve prisutnije je i iseljevanje

Britanska odluka da napusti Europsku uniju izazvala je nezapamćene političke i društvene podjele u zemlji. Jedna je od najvećih prijetnji ideološka i politička polarizacija koja će potkopati ekonomski razvoj i nacionalnu stabilnost. Glas za Brexit je iznenadio i one lidere koji su vodili kampanju za izlazak iz EU, da bi zatim pokrenuo obje velike političke stranke prema raskolu. Javno raspoloženje je nestabilno i djeluje kao mješavina straha i rastućeg bijesa spram političkih elita jer su pogrešno prikazivale britansku ulogu u EU. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će kritično za budućnost zemlje koja se nekad dičila pragmatizmom i racionalnošću. Dok jedni političari traže da se uspori pokretanje Članka 50 Lisabonskog ugovora, okidača za napuštanje EU, drugi vjeruju da bi proces trebalo ubrzati. Brexit je razotkrio duboke ideološke pukotine i destruktivnu polarizaciju centrističkog i radikalnog krila i među laburistima i među konzervativcima. David Cameron je dao ostavku i otvorio prostor za borbu za vodstvo među torijevcima. Istodobno je oporbena Laburistička stranka na rubu podjele na suparničke frakcije dok niti jedna druga vjerodostojna politička formacija ne čeka svoju priliku. Konzervativci trebaju imenovati novog stranačkog lidera i premijera. Boris Johnson, bivši gradonačelnik Londona i šampion Brexita, neće se natjecati jer mu je nakon referenduma pala podrška. Jačanje europske integracije i povećanje broja imigranata izazvali bi nacionalistički sukob među konzervativcima i potaknuli rast radikalno desne Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP). Pobjeda Brexita daje čist mandat antieuropejskim torijevcima za koje je glavna briga spriječiti UKIP da se okoristi referendumom. To će odvesti stranku prema tvrdoj desnici. Konzervativni proeuropski krug, koji je vodio stranku, diskreditiran je i sljedeći će lider morati dokazati svoje euroskeptično uvjerenje. Theresa May, ministrica unutarnjih poslova, i Michael Gove, ministar pravosuđa, vodeći su kandidati i oboje najavljuju da će smanjiti imigraciju blokirajući slobodan protok ljudi iz EU. Kandidati će proći niz glasanja među 330 stranačkih parlamentarnih zastupnika. Dvoje najpopularnijih će se zatim suočiti s glasanjem ukupnoga stranačkog članstva, a rezultat se može očekivati početkom rujna.

Na drugoj strani političke arene laburistički lider Jeremy Corbyn suočava se s općom pobunom svoga kabineta u sjeni. Smijenio je svoga popularnog “ministra” za vanjske poslove Hilaryja Benna jer je pokušao organizirati puč i većina ostalih “ministara” je promptno dala ostavku. Laburisti se cijepaju i Brexit je pokazao povijesnu laburističku podjelu na tvrdu socijalističku ljevicu i meki socijaldemokratski centar. Umjesto da vide EU kao neoliberalnu zavjeru, lideri “novog laburizma” gledaju na nju kao na sredstvo za gradnju prosperitetnije Europe. Corbynova pobjeda u rujnu 2015. za stranačko je vodstvo bila povratak na “stari laburizam” koji obnavlja politike kao što je renacionalizacija britanske industrije. Corbyn je pobijedio unatoč opiranju većine laburističkog establishmenta.

Iako je Corbyn čak i stao u obranu ostanka u EU, njegova je kampanja bila slabašna i neučinkovita, a odbio je nastupiti zajedno s Cameronom kako bi poslao poruku nadstranačke solidarnosti. Brexit je tako osvojio velik broj tradicionalnih laburističkih glasača, što bi onemogućila ozbiljna Corbynova kampanja. Rezultat je toga da mnogi laburisti traže Corbynovu odgovornost za Brexit i 172 od 212 zastupnika izglasalo je nepovjerenje. Laburisti imaju stranačku konferenciju u rujnu kada bi teška borba za vlast mogla raskoliti stranku na procorbynističku i anticorbynističku frakciju.

Vakuum na najvišim razinama vlade kreirao je neizvjesnost vezanu uz pitanje kad će UK službeno pokrenuti proces napuštanja EU. Tko god bio izabran za lidera konzervativaca u rujnu, naslijedit će Camerona kao premijera i biti odgovoran za pregovore o izlasku. Neki smatraju da je mandat sljedećeg premijera samoubilačka misija. On ili ona morat će provesti Brexit i živjeti s posljedicama koje uključuju prijeteću ekonomsku recesiju. Neće moći ispuniti obećanja koja je davao tabor za izlazak, uključujući injektiranje 350 milijuna funti u zdravstvo i suzbijanje imigracije. Ključni zagovaratelji Brexita priznali su da niti jedno od tih obećanja ne može biti ispunjeno. Sljedeći premijer suočit će se s oštrom reakcijom ne samo opće javnosti, zbog rastuće ekonomske nesigurnosti, nego i euroskeptika jer neće ostvariti obećanja brexitovaca biračima. Izgledi za prijevremene izbore također ne mogu biti isključeni uz pojavu dvije tvrdolinijaške lijeve i desne političke formacije. Kako god završilo, UK se suočava s ključnom preobrazbom svoga cjelokupnog političkog poretka i radikalizacijom politike izvan EU.

POSLJEDICA BREXITA
Židovi iz Britanija sele u Njemačku

 

Odluka britanskih glasača da izglasaju izlazak svoje zemlje iz Europske unije pokrenuo je i val iseljenika u potpuno suprotnom smjeru nego što se odvijao prije osamdesetak godina. Naime, posljednjih dana sve više Židova čiji su se preci u Veliku Britaniju doselili za vrijeme nacističkog režima želi povratak u svoju nekadašnju domovinu.

Ovi se ljudi pozivaju na specifičan njemački zakon koji je donesen upravo kako bi se nesretnicima prognanima iz Njemačke u vrijeme Hitlerove vladavine, ali i njihovim potomcima omogućio normalan život u Njemačkoj. Naime, prema sustavu “vraćenog državljanstva” zakon propisuje da će svim njemačkim građanima koji su između 30. siječnja 1933. i 8. svibnja 1945. bili uskraćeni za državljanstvo zbog političkih, rasnih ili vjerskih razloga državljanstvo biti vraćeno. To se odnosi i na potomke oštećenog njemačkog građanina.

Upravo ovaj zakon postao je slamka spasa cijelom nizu Britanaca njemačkog podrijetla kojima se ideja Brexita ne sviđa i koji žele nastaviti život u Europskoj uniji. Naime, upravo je Velika Britanija bila najčešće odredište Židova koji su bježali iz Njemačke kako bi spasili živu glavu pred nacističkim zločincima. Sada se migracija odvija u drugom smjeru. Nitko im, doduše, sada u Britaniji ne radi o glavi, ali ugrožen je europski stil života koji oni ne žele napustiti, piše vecernji.hr.

Ne traže samo potomci nekadašnjih bjegunaca iz Njemačke mogućnost za iseljavanje iz Velike Britanije. Veleposlanstva cijelog niza zemalja u Londonu posljednjih desetak dana dobivaju sve više upita o mogućnosti trajnog useljenja u njihovu zemlju, kao i o mogućnosti stjecanja državljanstva. Uz Njemačku, na meti Britanaca koji žele napustiti Otok još su i Španjolska, Francuska, Nizozemska, Danska, Švedska… U samo nekoliko dana od referenduma Italija je primila sedamdeset zahtjeva Britanaca koji bi htjeli steći talijansko državljanstvo, dok je takvih zahtjeva u proteklih desetak godina bilo samo nekoliko.

Ipak, rekorder po broju zaprimljenih zahtjeva za državljanstvo svakako je Republika Irska. Većinu zahtjeva nisu uputili Englezi, već stanovnici Sjeverne Irske koji ne žele ni pomisliti na ideju kako će zeleni otok biti podijeljen granicom, dok bi oni trebali ostati s one “druge”, britanske strane. Većina podnositelja zahtjeva spremna je preseliti se iz Sjeverne Irske u južni dio otoka.

 

Dok među Britancima na Otoku traje pomama za europskim putovnicama, više od 1,2 milijuna Britanaca koji već žive diljem Europske unije pokušava pronaći način da ostanu u zemlji u kojoj se sada nalaze. Samo u Belgiji ovoga je trenutka 24.000 britanskih državljana koji većinom rade za institucije Europske unije ili za NATO.

Promjena državljanstva vrlo je izgledna i za brojne britanske umirovljenike koji svoje pozne godine provode u Španjolskoj ili Portugalu. U ovim zemljama postoje cijela umirovljenička naselja u kojima su Britanci kupili kuće i trajno se preselili kako bi ondje proveli starost. Kombinacija tople klime, niskih cijena i jake britanske funte omogućavala im je starost iz snova. Klima je ostala, cijene u Španjolskoj i dalje nisu visoke, no problem im je što funta više nije jaka.

 

jutarnji.hr/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *