NATO zbog Rusije jača vojnu nazočnost na istočnim granicama Europe

Čelnici NATO-a donijeli su prvi dan summita u Varšavi, odluku o raspoređivanju pet multinacionalnih bojni, u svakoj po 800 vojnika, u baltičke zemlje i Poljsku radi odvraćanja od potencijalne ruske prijetnje, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Ne želimo novi hladni rat. On je dio povijesti i tamo treba ostati. Nastavit ćemo tražiti konstruktivan i smislen dijalog s Rusijom, rekao je Stoltenberg. Dodao je da je Rusija u proteklih 16 godina tri puta povećala izdvajanja za obranu i primijenila silu prema suverenoj Ukrajini. S druge strane riječ je o najvećem susjedu Saveza i zemlji koja je sastavni dio sigurnosti, rekao je Stoltenberg i zauzeo se za nužnost dijaloga s Kremljem.

U Varšavu je na svoj posljednji NATO summit kao čelnik SAD-a stigao i Barack Obama. Ujedinjena Europa jedno je od najvećih političkih i gospodarskih dostignuća modernog doba i to treba očuvati. Apsolutno sam uvjeren da će Velika Britanija i Europska unija raditi zajedno pragmatično i kooperativno, rekao je Obama.

NATO je u petak preuzeo kontrolu nad raketnim štitom kojeg je u Europi sagradila SAD, nakon što je Francuska dobila jamstva da taj sustav vrijedan više milijarda dolara neće biti pod direktnom kontrolom Washingtona. Raketni štit, predstavljen kao obrana protiv bilo kakvih napada “odmetničkih država” na europske gradove, jedan je od najosjetljivijih aspekata američke vojne podrške Europi. Rusija smatra kako je štit zapravo namijenjen da oslabi njihov nuklearni arsenal, što SAD odbacuje.

Prije početka summita najviši predstavnici Europske unije i NATO-a potpisali su  vi zajedničku izjavu o jačanju međusobne suradnje u svjetlu sve većih sigurnosnih izazova u istočnom i južnom susjedstvu.

U izjavi se kao najveći izazovi spominju hibridne prijetnje i kibernetička sigurnost. Naglasak se stavlja na izgradnju obrambenih sposobnosti, što je velika prilika za europsku industriju. Traži se i proširenje operativne suradnje na moru i u pitanju migacija, da se proširi koordinacija u pogledu kibernetičke sigurnosti, potakne snaženje obrambene industrije i veće istraživanje u obrani i industrijskoj suradnji s obje strane Atlantika, da se izgrade obrambeni i sigurnosni kapaciteti i pojača otpornost zemalja na istoku i jugu kroz niz konkretnih projekata.

Hrvatsko izaslanstvo na summitu u Varšavi vodi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Sudjeluju i hrvatski vojnici

Nazočnost hrvatskih vojnika na istoku Europe prije svega je naša moralna obveza kad ste članica nekog saveza i kad uživate privilegije kao što je kolektivna obrana, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. Još ništa nije dogovoreno, ali najvjerojatnije je riječ o satniji koja bi bila stacionirana u Njemačkoj, dodala je.
Multinacionalne bojne imat će svaka oko 800, a bit će pod zapovjedništvom Velike Britanije, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država. Bit će raspoređene u tri baltičke zemlje Estoniji, Letoniji i Litvi te u Poljskoj.

One se popunjavaju po načelu rotacije, tako da hrvatski vojnici neće tako skoro u njima sudjelovati, a kako se doznaje, ne prije 2017. ili početka 2018. O slanju hrvatskih vojnika odlučuje Hrvatski sabor.

hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *