Danas se obilježava 21. godišnjica genocida u Srebrenici

Komemoracija za ubijene u najgorem ratnom zločinu počinjenom na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata održat će se danas, na 21. godišnjicu, u Potočarima kraj Srebrenice. Kao dio komemoracije, biti će pokopano 127 ubijenih Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine. 

Na komemoraciji će uz predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića govoriti Theodor Meron, dugogodišnj sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i sadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma kaznenih sudova Ujedinjenih naroda.

Srebrenica se već u nedjelju pretvorila u posljednju stanicu hodočasnika koji su svoju želju odavanja počasti ubijenim Bošnjacima Podrinja odali na svoj način – marširanjem, trčanjem, vožnjom biciklima i motociklima, padom na koljena pred imenima žrtava, minutom šutnje… piše klix.ba

U Memorijalnom centru u Potočarima, nakon današnjeg ukopa, kpnačno počivalište pronaći će još 127 žrtava genocida počinjenog u srpnju 1995. godine na području Srebrenice, zaštićene zone UN-a. Među njima je i 12 maloljetnika, a najmlađi Avdija (Emin) Memić je imao četrnaest godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica, na području Zvornika.

Najstarija žrtva koja će danas biti ukopana u Potočarima je Mustafa (Hajro) Hadžović. Rođen je 1918. godine, a njegovi posmrti ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica-Zvornik.

Nakon više od 20 godina traganja i nadanja, obitelji će na vječni počinak ispratiti očeve i sinove, braću, rođake….Neki će, na žalost, ukopati nekompletne posmrtne ostatke svojih najmilijih, pa čak i samo nekoliko kostiju koje su do sada pronađene i identificirane.

Sa do sada ukopanih 6.377 žrtava, nakon današnjeg ukopa u Memorijalnom centru u Potočarima bit će ukupno 6.504 identificirane i ukopane žrtve, nijemi svjedoci stravičnog zločina.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je ranije kazala Feni da su žrtve iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Najmlađa žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je novorođenče, djevojčica Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić rođena 1901. godine.

Čengić kaže da su posmrtni ostaci žrtava koji su identificirani i ukopani u Potočarima pronađeni u brojnim pojedinačnim i masovnim grobnicama na 150 različitih lokaliteta. Najveći broj žrtava pronađen je u sekundarnim, odnosno izmještenim masovnim grobnicma, što je uzrokovalo nekompletnost tijela i otežalo proces traženja i identifikacije nestalih osoba.

– Nije rijetka situacija da se posmrtni ostaci jedne žrtve pronalaze u dvije i više masovnih grobnica. Ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci Sulje Bećirovića, koji su pronađeni na pet različitih lokaliteta na području Bratunca, u razdoblju od 2003. do 2015. godine – ističe Čengić. Po njenim riječima, jedan broj žrtava pronađen je i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice.

Podsjetila je da se još traga za više od 1.000 žrtava genocida, čije obitelji ni nakon više od 20 godina ne gube nadu da će biti otkrivena još neka grobnica koja krije kosti njihovih najmilijih i da će ih ipak pronaći i dostojanstveno ukopati.

Doček gostiju u Crnoj sobi

Prema protokolu, već u 8:30 sati ujutro počinje doček gostiju u Crnoj sobi u Potočarima, a potom u 11 počinje komemoracija, odavanje počasti i polaganje cvijeća za žrtve genocida.

Vjerski dio programa počinje učenjem Kur’ana tačno u podne, a slijedi spajanje podne i ikindija namaza u 13 sati. Dženaza će biti klanjana u 13:20 sati, a predvodit će je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Slijedi iznošenje tabuta od musalle do mezarja i čitanje imena žrtava genocida, a potom učenja na kaburima.

Bez aplauza

Događaj u Potočarima i ove godine ispratit će brojne delegacije čije prisustvo učesnici Marša “Sarajevo-Nezuk-Potočari” pozivaju na svojevrsni bojkot odsustvom aplaudiranja.

Da sve prođe u najboljem redu zaduženi su Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, SIPA, OSA, MUP-a FBiH, MUP TK, Policija Distrikta Brčko, MUP RS, Granična policija, ICITAP, EUFOR te LOT Bratunac.

Najmanje 8.372 osobe, najvećim brojem podrinjski Bošnjaci, likvidirane su u periodu između 11. i 13. srpnja 1995. godine nakon što je “zaštićena” zona UN-a pala u ruke Vojske Republike Srpske. Plansko masovno zarobljavanje, a potom i masovno ubijanje zarobljenika, pripadnika jedne etničke grupe, odrednice su zbog kojih se događaji iz srpnja 1995. godine nazivaju genocidom, piše klix.ba

vecernji.ba/hia
foto:klix.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *