Europska banka odobrila Hrvatskoj novih 250 milijuna kuna za financiranje investicijskih projekata

Financirat će se širok spektar investicijskih projekata; od industrije i turizma do ostalih strateških sektora.

 

Uz niz infrastrukturnih projekata koje financijski trenutno prati u Hrvatskoj – od zagrebačke i dubrovačke zračne luke do spoja koridora Vc ili pruge Dugo Selo-Križevci – iz Europske investicijske banke (EIB) stiže i nova runda financijske podrške, ovaj put projektima malih i srednjih poduzetnika (MSP). U ponedjeljak je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieso s čelnikom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Dušanom Tomaševićem potpisao ugovor o 250 milijuna eura vrijednom okvirnom kreditu za segment MSP.

Točnije, radi se o drugoj tranši kreditne linije iz 2014., nakon što je jednako vrijedna prva gotovo u cijelosti iskorištena. Sredstva iz nove kreditne linije namijenjena su za financiranje veoma širokog spektra investicijskih projekata; od industrije i turizma do ostalih strateških sektora. Dakle, u nj se, barem prema osnovnim propozicijama, uklapa većina domaćih poduzetnika. I raspon iznosa kredita je razmjerno velik, od 40 tisuća eura do 2,5 milijuna eura. Kako ističe Scannapieso, posebna pažnja pritom će se posvetiti projektima koji vode ka zapošljavanju mladih, to prije što je u Hrvatskoj upravo u toj kategoriji nezaposlenost naročito izražen problem.

Osim što je trenutno najveći financijer u Hrvatskoj, aranžmani s EIB-om ujedno znače i jeftine izvore financiranja. Najnoviji kredit HBOR-u je tako odobren uz kamatnu stopu od samo 0,5 posto, i to na 12 godina i uz mogućnost počeka od četiri godine. Za krajnje korisnike kredita kamate bi se trebale kretati između dva i četiri posto, ovisno o kreditnom programu HBOR-a preko kojega će realizirati kredite. Tomašević je podsjetio kako je u 15 godina HBOR s EIB-om potpisao 15 ugovora ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura, a tako je financirano oko 2700 projekata. Samo lani HBOR je, kaže, gospodarstvu plasirao 7,8 milijardi kuna kredita, što je rekordan iznos, a glavnina je  usmjerena upravo malim i srednjim poduzetnicima.

U prvoj polovici ove godine, ističe,  odobrena su 1452 kredita, što je 84 posto više nego lani, dok je njihova ukupna vrijednost dosegnula 4,15 milijardi kuna ili oko dva posto više nego lani. Doda li se tomu da je s početkom srpnja, a s ciljem da se potakne investicijski ciklus, za pojedine djelatnosti i namjene HBOR do kraja godine snizio kamatne stope za jedan postotni bod, dojam je da se segmentu MSP pružaju dosta široke mogućnosti financiranja razvoja, kao i da je HBOR u tom smislu u svojevrsnoj ofenzivi. U isto vrijeme, pak, i u vodećim komercijalnim bankama tvrde kako je segment MSP već neko vrijeme najdinamičniji u pogledu kreditne aktivnosti. Te vrste analiza na razini cijeloga bankarskog sektora, međutim, mahom su dostupne tek s dosta vremenskog odmaka.

A agregatne brojke o kreditnim transakcijama (kad se isključi utjecaj konverzije CHF kredita, prodaja plasmana i promjene tečaja) kažu da krediti sektoru poduzeća od početka ove godine imaju pozitivan predznak. Dio financijaša odavno upozorava kako HBOR i poslovne banke ne bi trebalo gledati kao konkurente već bi trebali djelovati komplementarno. Za početak, prirodni konkurenti nisu već time što komercijalne banke, za razliku od HBOR-a, posluju uz prilično stroge regulatorne zahtjeve koji, dakako, determiniraju i njihove kreditne politike. Među ostalim, zato bankari često ističu da bi HBOR naglašenije trebao funkcionirati kao razvojna banka, da u većoj mjeri kroz npr. hibridni kapital ili mezanin financiranje pomažu poduzećima koja su na rubu kreditne sposobnosti (ili su pali i ispod) da postanu “bankabilni”.

U nas je to naročito važno zbog činjenice da su na kreditnu sposobnost mnogih malih i srednjih poduzeća posljednjih godina negativno utjecali i postupci predstečajnih nagodbi u kojima su se našli u ulozi vjerovnika.  Bankarima se očito čini da se HBOR danas više postavlja kao njihov konkurent. U tom smislu nedavno je ipak napravljen svojevrsni iskorak, kroz prvi sporazum HBOR-a i Europskog investicijskog fonda (EIF) za mala i srednja poduzeća u okviru programa InnovFin i tzv. Junckerova plana (Plana ulaganja za Europu).

Taj je sporazum vrijedan 150 milijuna kuna potpisan prije nekoliko tjedana, a HBOR-u će u omogućiti da inovativnim poduzećima u Hrvatskoj tijekom iduće dvije godine ponudi jamstva za bankovne zajmove, i to zahvaljujući jamstvu koje daje EIF i koje ima potporu programa Obzor 2020. kako su tom prilikom istaknuli u HBOR-u,  očekuje se da će podrška EU-a inovativnim hrvatskim poduzećima generirati 20-ak milijuna eura zajmova.

Kako bilo, Europska investicijska banka ovotjednim je aranžmanom s HBOR-om samo dodatno podcrtala atribut trenutno najvećeg financijera u Hrvatskoj. A uskoro bi se skor financiranja hrvatskih projekata trebao i dodatno podebljati. Scannapieso je, naime, kratko najavio da u EIB-u pripremaju “novi veliki projekt za Hrvatsku”. U EIB-u su, naime, raspoloženi su financirati ne samo LNG terminal, koji je jedan od projekata usvojenih tzv. Junckerovim planom, već i sve pristupne plinovode koji zapravo čine veći dio te investicije. Kao državna tvrtka zadužena za upravljanje plinskim pravcima, računa se da će nositelj tog projekta financiranja biti Plinacro.

poslovni.hr/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *