Osmi saziv Hrvatskog sabora od danas formalno ne postoji

Osmi saziv Hrvatskog sabora od danas i formalno prestaje postojati jer na snagu stupa odluka o samoraspuštanju koju je Sabor donio u lipnju. Počinju teći ustavni rokovi za prijevremene parlamentarne izbore, koji se moraju održati najranije 30, a najkasnije 60 dana od raspuštanja Sabora.

Osmi saziv od stjecanja hrvatske neovisnosti bio je najkraći do sada, trajao je 200 dana, efektivno se radilo 57, a zakonodavni mu je učinak ‘mršav’. Imao je 151 zastupnika, mandat je završio s 19 stranaka i 12 nezavisnih zastupnika okupljenih u čak 15 klubova. Zastupnička dužnost i dalje je uglavnom bila ‘rezervirana’ za muškarce, na kraju saziva Sabor je imao 121 zastupnika i samo 30 zastupnica.

Saziv je to koji je po mnogo čemu bio drugačiji od prethodnih – prvi je put vladajuća stranka ‘rušila’ vlastitog premijera.

Parlamentarni izbori 9. studenog nisu donijeli apsolutnog pobjednika, a relativnom pobjedniku HDZ-u, odnosno Domoljubnoj koaliciji, tek se nakon dugotrajnih i u konačnici dramatičnih pregovora o sastavljanju nove vlasti priklonio Most nezavisnih listi, politički subjekt do tada afirmiran samo na lokalnoj razini. Njihov odnos od početka su pratile blokade i nepovjerenje, koji su mu u konačnici i presudili.

I dok je prethodnih sedam saziva konstituirano ‘iz prve’, osmom sazivu Sabora uspjelo je to tek iz drugog pokušaja, 28. prosinca 2015. Većinu su, uz Domoljubnu koaliciju i Most, činili i zastupnici stranke Milana Bandića te dio manjinskih zastupnika.

Za predsjednika Sabora većinom je glasovao izabran liječnik Željko Reiner, koji je poručio da je Sabor ključna institucija za očuvanje identiteta hrvatskog naroda te najavio da će, čim se stvore uvjeti, predložiti da ga se ponovno preimenuje u Hrvatski državni sabor, kako je učinjeno 90-ih godina prošlog stoljeća.

Novi Sabor je potkraj siječnja, s 83 glasa, potvrdio novu, trinaestu hrvatsku Vladu premijera Tihomira Oreškovića, kanadskog i hrvatskog poslovnog čovjeka koji nije pripadao ni jednoj stranci i nije prošao izbornu provjeru. Potpredsjednička mjesta u Vladi pripala su HDZ-ovu Tomislavu Karamarku i Mostovu Boži Petrovu.

Osmi saziv Sabora imao je skroman zakonodavni učinak, ali je ipak uspio potkraj ožujka donijeti državni proračun za 2016. i stvoriti financijski okvir za neometan život države. Iako ljuti politički suparnici, HDZ i SDP uspjeli su se, uz ljutnju Mosta, u krajnjem roku dogovoriti o imenima deset sudaca Ustavnog suda i tako izbjeći ustavnu krizu te omogućiti provedbu novih parlamentarnih izbora.

Sabor je ponovno postao pokrovitelj obilježavanja godišnjice bleiburške tragedije, nakon što je to pokroviteljstvo ukinula bivša, lijeva parlamentrana vlast. Ipak, suprotno najavama, poglavito iz Mosta, nije srezao zastupničke beneficije i uveo kažnjavanje zastupničkog nerada.

Višegodišnji običaj da se uvijek i prije svega raspravlja o ideologiji, njegovan je i proteklih mjeseci. Gotovo dnevno zastupnici su se bavili poviješću, ustašama i partizanima, a stanke su bile najčešći sadržaj njihova dana.

Problemi s kvorumom, kao pokazatelj zategnutih partnerskih odnosa, obilježili su osmi saziv. Povjerenje Oreškovićevoj vladi dala su 83 zastupnika, za državni proračun glasovalo ih je 80, potom se kvorum počeo ‘topiti’. Iako se početkom svibnja povremeno činilo da bi se situacija mogla smiriti, lipanj je raspleo (ne)prilike i u Saboru i u Vladi, a posljedično i u HDZ-u.

Ubrzao ga je oporbeni SDP, koji je pokrenuo pitanje Karamarkove političke odgovornosti nakon što je u javnost dospio ugovor koji upućuje na poslovni odnos njegove supruge i lobista mađarskog MOL-a.

Želeći izbjeći saborsku raspravu o Karamarku i njegov eventualni opoziv, HDZ se odlučuje opozvati Oreškovića, a time i Vladu kojoj je na čelu. Paralelno uvjerava javnost da će uspjeti formirati novu vladu i presložiti se bez Mosta.

Sabor je Oreškoviću izglasovao nepovjerenje 16. lipnja. Oporba zatim prikuplja potpise za raspuštanje pa četiri dana poslije, 20. lipnja, nakon što se vidjelo da od preslagivanja neće biti ništa, Sabor odlučuje o samoraspuštanju s odgodom, što podupre 137 zastupnika. Karamarko 21. lipnja podnosi ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a.

Nakon što je odluka o samoraspuštanju stupila na snagu, na potezu je predsjednica RepublikeKolinda Grabar-Kitarović, koja će raspisati izbore u rujnu, vjerojatno 11. rujna. Pretpostavlja se da će njezina odluka stupiti na snagu tek 1. kolovoza, što je važno zbog redoslijeda izbornih radnji.

Dogodi li se uistinu tako, rokovi počinju teći dan poslije, dakle 2. kolovoza, što znači da bi izborni subjekti – političke stranke i nezavisne liste – imali rok do ponoći 15. kolovoza (blagdan Velike Gospe) da Državnom izbornom povjerenstvu predaju liste. Povjerenstvo bi potom moralo u roku od 48 sati objaviti zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će i službeno početi izborna promidžba.

Poslože li se tako datumi, službena će kampanja trajati 23 dana, najdulje u posljednjih 15 godina. Naime, na parlamentarnim izborima 2003. trajala je 21 dan, a na svima ostalima 16 dana.

5.sjednica , zadnja sjednica Predsjedništva osmog saziva Hrvatskog sabora

U Hrvatskom saboru 11. srpnja održana je 5. sjednica Predsjedništva Hrvatskog sabora s predsjednicima klubova zastupnika na kojoj se nisu pojavili predstavnici SDP-a.

Na sjednici nije prihvaćen prijedlog HDZ-a i Mosta da se održi još jedna sjednica u petak 15. srpnja. Na dnevnom redu te posljednje sjednice trebale su biti dvije točke – ratifikacija Ugovora o pristupanju Crne Gore NATO-u te izbor pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner izrazio je žaljenje što se na sjednici nije pojavila potpredsjednica Hrvatskog sabora Milanka Opačić. Pokušao sam nazvati Zorana Milanovića i reći mu kako su to teme od nacionalnog interesa, no nije se javljao. Milanka Opačić u telefonskom razgovoru prenijela mi je da je stav stranke da više ne sudjeluje u radu Sabora.

Predsjednik Kluba zastupnika Mosta Miroslav Šimić rekao je kako je jasan stav njegove stranke da su zastupnici nakon 20. lipnja trebali nastaviti s poslom za koji su, kako je rekao, i te kako dobro plaćeni. Podsjetimo MOST nezavisnih lista već je ranije zatražio od predsjednika Hrvatskog sabora, akademika Reinera da se nastavi redovito zasjedanje Hrvatskog sabora do 15. srpnja, kad stupa na snagu odluka o njegovu raspuštanju.

hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *