Udruga Franak savjetuje Vladu u slučaju odgovora EK za konverzije CHF-a

Udruga Franak ustvrdila je u četvrtak da banke nisu imale nikakvu štetu od konverzije kredita u švicarskim francima te hrvatskoj Vladi predložila da u tri koraka odgovori na optužbe Europske komisije (EK) koja od naše države traži obrazloženje Zakona o konverziji.

Vlada je pasivna u zaštiti nacionalnih interesa i ne snalazi se po pitanju napada iz EK, kazao je na konferenciji za novinare glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić.

Vladi su iz Udruge Franak predložili da na optužbe EK odgovori u tri koraka, a koja bi se trebala odvijati usporedo. Udruga tako savjetuje da se EK-u objasni da postoji zadovoljavajuća proporcionalnost u konverziji kredita u švicarskim francima, odnosno da banke nisu imale nikakvu štetu od te konverzije.

Udruga prije svega tvrdi kako učinak konverzije nije milijardu eura već je to smanjenje glavnice uvećano za učinak manjka i pretplate, dakle, učinak je oko 850 milijuna eura. Tvrdi također da će banke na poreznim olakšicama vratiti 20 posto učinka konverzije, odnosno 170 milijuna eura, nakon čega se učinak konverzije smanjuje na 580 milijuna eura.

Banke nadalje, kaže Aleksić, neće ostati bez dodatnih 400 milijuna eura, jer dio dužnika nije, a vjerojatno niti neće pokrenuti sudske sporove protiv banaka zbog nezakonitog postupanja istih tih banaka vezano uz to da dužnicima nisu vratile preplaćene kamate.

Time se učinak konverzije, izračunali su u Udruzi Franak, smanjuje na 180 milijuna eura.

“Za određeni se postotak, nadalje, smanjio i udio loših kredita, čime su banke povećale naplativost svojih kreditnih plasmana. Statistika pokazuje da se udio loših kredita između 30. rujna 2015. i 31. ožujka 2016. smanjio deset posto, odnosno za 630 milijuna eura. To svodi učinak konverzije na konačnih nula eura troškova za banke jer uz naplatu prosječne kamatne stope pet posto za deset godina banke će uprihoditi 173 milijuna eura dobiti od kamata iz tih bivših loših kredita”, kazao je Aleksić, ustvrdivši kako bi sva ta objašnjenja bila dovoljna Europskoj komisiji da prekine postupak i ne tuži Hrvatsku zbog kršenja EU prava.

Tomu Aleksić dodaje i podatak da su banke, nakon lanjskih gubitaka zbog konverzije, u prvome kvartalu ove godine ostvarile bruto dobit od 200 milijuna eura, 150 posto više nego u prvome kvartalu 2015.

Kao drugi korak, Udruga Franak ponovno predlaže da se državne inspekcije i Hrvatska narodna banka pokrenu na suradnju s Državnim odvjetništvom RH, a u povodu prijave te udruge radi naplate prekršajnih kazni bankama koji nisu sa svojim dužnicima ugovorile fiksne kamatne marže. Time bi se, ponovljaju iz Udruge, državni proračun mogao napuniti s 9 do 25 milijardi kuna prekršajnih kazni od banaka i odgovornih osoba u bankama.

Treći korak, odnosno prijedlog Vladi u ostavci je da se po hitnoj proceduri utvrdi metodologija za određivanje dosad neugovorenih fiksnih kamatnih marži, a koje ne smiju biti veće od marži kakve bi bile ugovorene na početku svakoga pojedinog ugovornog odnosa između banaka i dužnika.

Udruga Franak je ujedno najavila i da će Europskoj komisiji vrlo skoro poslati široko obrazloženje o slučaju konverzije kredita u švicarskim francima.

Aleksić također ističe kako se EK nema pravo miješati u hrvatski pravni poredak prije nego što se odrade pravne radnje koje su ovdje u tijeku. Smatra i da banke snažno lobiraju za svoje interese u EK.

Detaljno obrazlažući tijek postupkautvrđivanje kršenja prava EU, iz Udruge Franak kažu kako sve to može potrajati tri godine i više, ali i da, ako se članica postavi na pravi način i obrazloži kako ne postoji kršenje EU prava, do novčane kazne uopće ne dolazi.

Potrebno je stoga zaustaviti plašenje građana nekakvim katastrofičnim scenarijem vraćanja stotina milijuna eura bankama iz proračuna, poručuju iz Udruge Franak.

Eventualna kazna, ako se utvrdi da je Hrvatska nešto pogriješila vezano uz zakon o konverziji, ne bi, kaže Aleksić, bila prevelika. Po podacima koje iznose iz Udruge, svaki dan kršenja EU prava naplatio bi se 720 eura, odnosno 260.000 eura godišnje.

Predstavnik Katedre za pravo zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Dominik Vuletićnaglasio je, uz ostalo, kako postoji mogućnost da su banke pokrenule predarbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu,  ali kako eventualna presuda tog centra ne bi bila obvezujuća za Hrvatsku dok je ne potvrdi Sud EU-a (vecernji.hr)


9.srpnja 2016. : EK upozorila Hrvatsku zbog konverzije švicarskih kredita

Hrvatska vlada je u kratkom priopćenju obavijestila javnost da je zaprimila službeno upozorenje Europske komisije koja smatra da je donesenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama prekršeno pravo Europske unije.

O daljnjim koracima Europske unije i Republike Hrvatske vezanim za ovo pitanje javnost će biti pravovremeno obaviještena. Ova će Vlada učiniti sve kako bi spriječila moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim Ustavnim ovlastima, stoji u Vladinom priopćenju.

U Udruzi Franak smatraju da hrvatske banke dulje od 10 godina nezakonito povećavaju kamate u svim kreditima te im je neprihvatljivo ponašanje Europske komisije. Ukupni trošak konverzije, smatra Goran Aleksić iz Udruge Franak, nije veći od 5 milijardi kuna, a država bi ga lako mogla nadoknaditi kaznenim postupcima protiv banaka koje su prijavili DORH-u, te uvođenjem poreza na aktivu banaka.

Vanessa Mock, glasnogovornica Komisije za financijske usluge, kazala je kako se zna da krediti u stranim valutama, poput onih u švicarskim francima, mogu postati problem kada se zajmoprimci ne mogu zaštiti od iznenadnih promjena tečaja te “u potpunosti podržavamo potrebu da im se pomogne u tim teškim okolnostima”. Međutim, zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira o njihovoj sposobnosti za vraćanje kredita. Time su  troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita, rekla je Mock.
Osim toga, retroaktivna primjena zakona ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo, dodala je. Istaknula je kako Komisija smatra da je potrebno “postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira”. Nadamo se da će Hrvatska pronaći razmjerno rješenje. To je važno i u interesu svih, potrošača i investitora, rekla je Mock.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom oodgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema  zadovoljavjućeg odgovora, Komisija se može obratiti Sudu EU-a.

U HRT-ovom Dnevniku 3 Slavko Linić, bivši ministar financija, kazao je da ga ne čudi  upozorenje Europske komisije upućeno Vladi RH u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima. Vlada Zorana Milanovića to je učinila kao izborni trik, a ne kao ozbiljno rješenje. Čak sam u svojim raspravama upozoravao da ako se zaista želi učiniti ono što je potrebno u Hrvatskoj, to je čuvati građane koji su ušli u rizik “švicaraca” za prvu nekretninu. Smatrao sam da bi rješenje trebalo prenijeti i na euro kredite s euro devizama koje su građani uzimali, ali samo za prvu nekretninu. Oni koji nisu kupili nekretninu u kojoj stanuju, već su gradili apartmane i kupovali jahte smatrao sam da jednostavno to nikako nije smjelo biti prebačeno na banke. I naravno ako već idete na socijalnu mjeru, a to su ugroženi zbog prve nekretnine – tada je odnos između države i banaka trebao biti 40-60 u kojemu je 40 mogla biti država, a banke 60, rekao je Linić.  

Ljubo Jurčić kazao je za Dnevnik 3 da devizna klauzula nije nikada trebala biti dozvoljena u Hrvatskoj.Trebalo je specificirati štete koje su očite za hrvatsko društvo, potom se dogovoriti s HNB-om, bankama i drugim sudionicima. Zbog negativnih posljedica promjene tečaja na svjetskom tržištu, građani su plaćali veće iznose, a šteta se prenijela pomoću mehanizma devizne klauzule. Veća naplata pogoršava stanje u zemlji. To je ukupna društvena šteta. Vlada je radila krivo i sada treba razgovarati s bankama i Europskom komisijom kako štetu ne bi osjetile ni banke ni građani, kazao je Jurčić.

vecernji.hr/hrt/hia
foto:hrt

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *