Miro Kovać: Ukoliko Srbija bude hapsila hr.branitelje blokirat ćemo sve pristupe pregovore s EU

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač poručio je u srijedu Srbiji da istražuje zapovjednike srpskih snaga koji su bili uključeni u agresiju na Hrvatsku umjesto da najavljuje nove istrage protiv hrvatskih branitelja.

– Vrijeme je da Srbija počne razmišljati o tome da postoje zapovjednici srpskih snaga koji su bili uključeni u agresiju na RH pa neka njih istražuju, rekao je Kovač za Dnevnik Nove TV.

– Branitelje apsolutno razumijemo, ja sam zabrinut kao što su oni zabrinuti, posebno oko izjava tužitelja za ratne zločine koji je – to je bilo skandalozno – najavio nekakve istrage koje se vode protiv hrvatskih branitelja. To je nedopustivo, mi to odbacujemo i mi ćemo jasno upozoriti srpske vlasti da prestanu s takvim provokacijama – rekao je.

Braniteljske udruge kritiziraju hrvatsku Vladu i diplomaciju zbog toga što je Srbija otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u Europskoj uniji iako nije ukinula zakon o univerzalnoj nadležnosti za procesuiranje svih ratnih zločina na prostoru bivše SFRJ, i ocijenile su to promašajem hrvatske Vlade i diplomacije. Na traženje da komentira izjavu bivšeg zamjenika bivše ministrice vanjskih poslova Joška Klisovića, koji je rekao da ministar ne štiti hrvatske nacionalne interese jer nije bio na sastanku u Bruxellesu gdje se raspravljalo o hrvatskim interesima, Kovač je oštro odgovorio.

To je skandalozno, to je bezobraština jer ti ljudi nisu napravili ništa, oni su samo ostavili kaos jer da su oni na vrijeme počeli s ugrađivanjem tih mehanizama sada bismo bili u puno boljoj poziciji – objasnio je.

Na pitanje zašto nije bio u Bruxellesu u ponedjeljak na konferenciji na kojoj je Srbija otvorila pregovaračka poglavlja, ministar je odgovorio da je imao posla u Hrvatskoj i da je morao razgovarati s hrvatskim braniteljima. Po njegovim riječima, SDP-ova vlada je mogla prije dvije-tri godine, kada su Njemačka i Velika Britanija blokirale Srbiju zbog Kosova, zatražiti da se taj zakon ukine, ali nisu to učinili.

“Mi smo naslijedili nulu, naslijedili smo kaos, mi smo to popravili na korist RH, na korist hrvatskim braniteljima”, ustvrdio je Kovač. Na pitanje što kada bi Vesna Bosanac otišla sada u Beograd i da je tamo uhite na granici i tko ljudima koji su na srbijanskim optužnicama jamči da im se to neće dogoditi, Kovač je rekao da bi se Beograd tada suočio s “oštrim protumjerama” RH.

“Smatram skoro nemogućim da bi srpska vlada imala hrabrosti to učiniti jer bi morala računati s našim oštrim protumjerama, a jedna od mjera bi bila apsolutna blokada svih poglavlja u procesu pristupanja EU.”

Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlju 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa. Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom. U zajednička pregovaračka stajališta EU ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe “potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti”.

 

Srbijanski zakon o ratnim zločinima ne može se primjenivati na Hrvatsku

 

ZAGREB, 5.srpnja 2016. : Službeni Zagreb opetovano je tražio da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine kojim se Srbija proglasila mjerodavnom za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991. bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.

Kovač je potvrdio da je danas usuglašena zajednička pozicija EU-a za otvaranje Poglavlja 23 i da je jedno od prijelaznih mjerila potreba izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina.

Ja sam sretan da nam je uspjelo… sve ono što je važno za vladavinu prava, za nas u Hrvatskoj, za EU, ugraditi u tu zajedničku poziciju EU što se tiče Poglavlja 23, izjavio je Kovač na konferenciji za novinare.

Upitan o izjavi srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da Srbija nema namjeru ukinuti zakon o regionalnoj jurisdikciji, Kovač je odgovorio da to treba pitati njega. To morate pitati gospodina Vučića što on pod tim podrazumijeva. Ja sam vam sada naznačio što će sve Srbija morati činiti na putu u EU… koji su to kriteriji, konkretno u ovom poglavlju, znači u ovom slučaju izbjegavanje sukoba pravnih nadležnosti u progonu ratnih zločina. Tu je mislim svima sve jasno, rekao je Kovač.

Zakon u Srbiji koji se tiče progona ne može biti važeći za Hrvatsku, naglasio je šef hrvatske diplomacije. Dodao je da zajedničku poziciju još mora potvrditi međuvladina konferencija koja bi se mogla uskoro održati.

U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih kao i osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata.

Hrvatska deblokirala Srbiju

Njemačka premijerka Angela Merkel je na 3. summitu berlinskog procesa u Parizu obavijestila srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da su uklonjene i posljednje prepreke za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 23, doznaje HRT.

Europski povjerenik za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn na Twitteru je objavio da je Hrvatska dala suglasnost za otvaranje tih poglavlja.
Hrvatsku deblokadu prvi je pred novinarima u Parizu komentirao hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Bitno nam je je da smo sve svoje zabrinutosti u Hrvatskoj, sve zahtjeve uspjeli ugraditi u pregovaračku poziciju, rekao je Kovač. Pojasnio je da će posljednji detalji poglavlja 23 i 24 biti riješeni na međunarodnoj konferenciji  19. srpnja.

Danas je bio veoma dobar dan za Srbiju. Poslije, rekao bih, godinu dana iščekivanja za otvaranje poglavlja, danas smo dobili zeleno svijetlo, izjavio je Vučić. Dodao je da mora zahvaliti Angeli Merkel što je pomogla “da se riješe neki regionalni problemi”.

Deblokadu je komentirao i hrvatski premijer Tihomir Orešković. Mislim da su poruke Merkel i Hollandea jasne. Izazove koje je Europa imala u svojoj povijesti i glavni ciljevi – prosperitet,  sigurnost i ekonomski rast – isti su kao i naše regije. Zato je glavna poruka da će proces integracije ići naprijed, kazao je Orešković.

jutarnji.hr/hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *