POLITIČKI BAROMETAR 2016: Nisko povjerenje u ustanove, raste lijevi ekstremizam

Nemirno ljeto. U Vatikanu se iznova prosuđuje Stepinca u srazu hrvatskih znanstvenika i srpskih politikanata. Izvrsna je to prilika da papa Franjo upozna operativna načela Srpske pravoslavne crkve, svetoslavlje i duhovno velikosrpstvo. Vatikanska „mješovita komisija“ je „regionalna“, nije univerzalna. Prvi put u povijesti Katolička crkva je dopustila nekoj crkvi koja nije s njom u punini jedinstva reviziju nečije svetosti. Eksperiment je izveden, naravno, nad hrvatskim blaženikom i nad hrvatskim katolicima. Stepinac je, istina, svet, ali se ne zna od kojega nadnevka. Progutat ćemo i to poniženje. Papi, informacije radi, valja javiti kako 37,8 posto Hrvata smatra kako nije trebalo odgađati kanonizaciju, a svega 6,4 posto da ju je trebalo odgoditi u dosluhu sa SPC (Pilarov Barometar 2016.).

Nemirno ljeto. U Turskoj se dogodio kontrolirani državni udar. U Francuskoj teroristi nadahnuti islamskim radikalizmom gaze ljude kamionom. U Njemačkoj udomljeni izbjeglica iz Afganistana nožem i sjekirom u vlaku terorizira putnike. Kao i kamiondžija ustrijeljen je, dok u Turskoj Erdogan uhićuje uzduž i poprijeko rješavajući se oporbe, zazivajući smrtnu kaznu, ali se još ne zna hoće li je izvršavati nabijanjem na kolac, kojega je tako dobro opisao nobelovac Ivo Andrić.

Idila reafirmacije socijalističke republike

Nemirno ljeto je i u nas. U Srbu Ostojićeva milicija pod Orepićevom komandom u funkciji SAO Krajine uhićuje pravaše, čime je samo potvrdila nisku razinu povjerenja.

Hrvata u policiju (na ljestvici od 0 do 10 povjerenje u policiju iznosi 4,42). Pravosuđe je šest mjeseci Kelemincu ograničilo kretanje po državi, mjera je to kakvu još nije dobio nijedan četnik, udbaš ili ekstremni ljevičar, čime je potvrđena niska razina povjerenja Hrvata u pravosuđe (3,14). Želi li biti vjerodostojno pravosuđe bi trebalo zabraniti Ofrljiću pristup Rijeci.

Premda broj razvoda u Hrvatskoj iz godine u godinu raste u 97. godini oženio se nemirni Manolić. U 82. detuđmanizator i uživatelj Sanader – Pupovčeva lex Mesića, Mesić – nego tko! – u prvoj izbornoj jedinici izlazi na državne izbore u sklopu predizborne klijentelističke bljak koalicije. To je partijska orijentacija na mlade i sposobne.

Idilu reafirmacije, gotovo reinkarnacije, socijalističke republike remeti suđenje Perkoviću i Mustaču u Njemačkoj. I Slovenac Pezdir, koji dokumentima dokazuje ono što odavno znamo. Udbašija je jedina spremno dočekala velike promjene početkom devedesetih organiziravši pretvorbu komunista s pripadajućim potomstvom u kapitaliste. Partijsku čizmu zamijenili su lovom. Partijske kongrese tvrtkama izraslim u tuzemstvu i inozemstvu na pljački „narodne imovine“. I sad glume gospodarsku elitu opljačkanim novcem iz prvobitne im akumulacije kapitala. Povjerenje Hrvata u udbaške tajkune Pilarov Barometar nije mjerio, pa samo nagađam da bi se dogodio dar-mar kad bi svi podatci postali dostupni široj javnosti i inspektorima zaduženima za istraživanje ratnog profiterstva. Ono, inače, ne zastarijeva ako Partija drukčije ne kaže.

U porastu je četništvo i lijevi ekstremizam

U SDP-u pak nisu do kraja uspjeli pod tepih zgurati Milanovićev informativni razgovor u DORH-u u svezi sumnje da je po staroj partijskoj navici javni novac kanalizirao u privatne vode. Iz tzv laburista nestala blagoglagoljiva Tireli . Iz HSS-a šutljivi Hrg otišao, Petirova se autocenzurirala, a Beljak pristupio klijentelističkoj bljak koaliciji najnesposobnijega šefa vlade u nacionalnim nam i globalnim razmjerima. Jao hrvatskoj poljoprivredi bude li je vodio Beljak. Ili Jakovina. Svejedno.

Predsjednica je raspisala izvanredne izbore za 11. rujna. A kaj drugo u ovoj situaciji može napraviti? Nije ona Erdogan, pa da uhićuje i traži smrtnu kaznu zbog navodnog državnog udara! Povjerenje u Predsjednicu Republike na ljestvici od 0 do 10 iznosi 4,67. Predsjednica je zadovoljna, pa ne „talasa“. Subjektivno gledajući, pečat na nemirno ljeto dao je Institut Ivo Pilar. Njegov Barometar hrvatskoga društva 2016. sporo se probija u javni u prostor. Institut, naime, tijekom Milanovićeve kulturne revolucije nije u dovoljnoj mjeri stavljen pod šapu Partije, kao recimo IHJJ.

Jer da jest, ne bi bilo neovisnog znanstvenog istraživanja iz kojega, među ostalim, proizlazi da je u nas u porastu lijevi ekstremizam. Dobro ste pročitali lijevi, ne desni. A iz ranije objavljenog izvješća SOA-e znamo kako je u porastu i četnički ekstremizam. Ta su dva ekstremizma, treba upozoriti Papu, ministre vanjskih poslova država članica EU i Europski parlament, uvijek bila i ostala u protuhrvatskoj koaliciji. Istina, povjerenje Hrvata u Europski parlament također je mršavo – 3,82.

Plenkovićev strateški zaokret

Kad čujem da je Srbija s hrvatskim blagoslovom otvorila pregovore s EU, osjećam se strateški obrađeno i balkanski reformirano. Pilarov Barometar, halo političari!, kaže da 36,1 posto Hrvata podržava

pregovore Srbije i EU uz iste kriterije kakve je imala Hrvatska, a 25,3 posto podržava pregovore uz strože kriterije. Za pregovore s blažim kriterijima je svega 2,1 posto. U tih 2,1 posto ugurala se i hrvatska vanjska politika prema Srbiji u kontinuitetu od Picule – Jandrokovića – Pusićeve do Kovača.

Istodobno, od posljednjih državnih izbora do danas, unatoč rezultatima znanstvenih istraživanja i upozorenjima mjerodavnih sigurnosnih služba hrvatska politička i medijska glavna struja proizvodi virtualne neprijatelje („fašizacija društva“) i zanemaruje objektivne: Četnike, ekstremnu ljevicu i udbašiju.

U HDZ-u je mirno! Nakon što je multimedijalno izabran, na unutarstranačkoj sceni potvrđen je jedan, jedini i jedinstveni kandidat za predsjednika. Kad se izuzmu sve fraze i ispraznice iz predsjedničkoga nastupa, moglo se čuti kako je u „fusnoti“ obećao stanoviti „strateški zaokret“. Od koga ili čega? Zamki četništva? Smicalica ekstremne ljevice? Kandži udbašije? Predizborna je kampanja dobra prilika da Plenković upozna hrvatski narod sa sadržajem „strateškoga zaokreta“. Od toga, naime, ovisi daljnji pad stranke u koju je relativno nedavno ušao, ili njezina rehabilitacija od dosadašnjih, gotovo epohalnih šesnaestogodišnjih posrnuća.

Povjerenje u političke stranke prema Pilarovu Barometru 2016., na ljestvici od 0 do 10 iznosi svega 2,49., u Hrvatski sabor 2,86, u Vladu 3,12. Htjeli ili ne, to su i Plenkovićeve objektivne startne pozicije. Za više povjerenja treba imati, ponuditi i provoditi sadržaj koji služi interesima države i nacije. Stanje u hrvatskom društvu Hrvati, naime, ocjenjuju kao „uglavnom loše“ (48,8) i „vrlo loše“ (28,2).

napisao Nenad Piskać , za hkv.hr/hia
Nenad  Piskać foto:hkv

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *