MIGRANTSKA KRIZA: Stiže 1600 migranata, RH im mora osigurati stan i posao

Migrantska kriza nije zaobišla Hrvatsku, koja se poprilično dobro snašla u zbrinjavanju stotina tisuća izbjeglica i migranata na n abalkanskoj ruti put odredište zapadne i sjevrne Europe.

Migrantska kriza još nije gotova a što će se događati u sljedećim tjednima ili mjesecima ponajviše će ovisiti o tome hoće li Turska nastaviti poštovati dogovor s EU-om o zadržavanju tih ljudi podalje od granica Unije.  Odluči li Erdogan pogaziti dogovor (i odreći se milijardi eura koje dobiva zauzvrat iz EU-a), Hrvatsku čeka još jedan val izbjeglica, no ovaj put bi ih i kod nas mogle dočekati podignute ograde i zatvorene granice.

U međuvremenu Hrvatska mora razmišljati i o svojoj obvezi koju je preuzela od Europske unije – moramo do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Naša zemlja njima treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo. U hrvatskome se društvu čuju mnogi prosvjedi zbog toga, a kao glavni argumenti protiv spominju se loše gospodarsko stanje, demografska slika i nacionalni identitet.

Odgovor kritičarima

– S obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, sve radno sposobne migrante trebalo bi uključiti u tržište rada i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz njihova ljudskoga, kulturnoga i socijalnoga kapitala. Premda imigracija neće ukloniti negativne demografske trendove, mogla bi ih bar ublažiti. Napose svojim kulturnim, jezičnim i socioekonomskim obilježjima i potencijalom imigranti mogu pridonijeti obogaćivanju hrvatskoga društva u sociokulturnom smislu te ga učiniti u većoj mjeri multikulturnim – odgovaraju kritičarima oni koji smatraju da tim ljudima treba pružiti ruku i reći im “dobro došli”.

Vrijedi podsjetiti da je prva skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebački hotel Porin dok im Hrvatska ne pronađe smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, nedavno je pojasnio na koji način će se izbjeglicama tražiti posao u Hrvatskoj s obzirom na to da je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.

– Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica – tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije. U tom smislu HZZ će motivirati i uključivati nezaposlene osobe u programe učenja hrvatskoga jezika u obrazovnim ustanovama, i to prema potrebi posla koji traži. Nakon toga slijedi sastavljanje radnog profila putem intervjua i savjetovanja te izrada plana traženja posla, čiju bi realizaciju pratio dodijeljeni savjetnik za zapošljavanje.

Nakon uspješne pripreme za zapošljavanje osobu pod međunarodnom zaštitom potrebno je uputiti u proces posredovanja. Ako uobičajenim postupcima ne uspije u zapošljavanju, slijedi uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja u svrhu olakšanja zapošljavanja, ističe Bebić.

Nedostaju propisi

Politička kriza u Hrvatskoj odgodila je donošenje Akcijskog plana za integraciju. Uz to, nedostaje nam i Migracijska politika za razdoblje od 2016. do 2018., a to je strateški dokument na kojem se Akcijski plan temelji. Potrebno je donijeti i Operativni plan za preseljenje i premještanje te Protokol o postupanju u integraciji.

Također, kako bi se olakšala integracija stranih državljana u hrvatsko društvo, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a provela je natječaj za projekt vladinog Ureda za ljudska i prava nacionalnih manjima kojim se traži partnera za provedbu mjera integracije migranata, a procijenjena vrijednost posla je 3,76 milijuna kuna. Među ostalim, od potencijalnih kandidata očekuje se da budu angažirani na edukacijskim treninzima u pružanju psihosocijalne podrške učenicima migrantima u obrazovnom sustavu i o radu s žrtvama trgovanja ljudima. Početak aktivnosti predviđen je za ožujak iduće godine, dok bi se program praćenja mjera integracije migranata okončao u svibnju 2018.

Hrvatska svoju obavezu ne može provesti  bez EU novca.

– Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura – kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. “Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, poručio je Baričević.

Pitanje je, naposljetku, hoće li Europski program premještanja migranata preživjeti i hoće li zemlje EU-a uopće imati obvezu primiti migrante. Naime, mađarski predsjednik Janes Ader nedavno je najavio raspisivanje referenduma o prihvaćanju ili odbijanju obaveznih migrantskih kvota Europske unije koji će se održati 2. listopada. Pitanje će glasiti “želite li da Europska unija ima pravo propisivati obavezno naseljavanje nemađarskih stanovnika u Mađarsku bez pristanka parlamenta?”. Odluče li mađarski birači da to ne žele cijeli Junckerov plan o relokaciji 160.000 izbjeglica po zemljama EU-a pada u vodu (Eduard Solduh/H)


Hrvatska primila prva 4 od 1600 dogovorenih migranata

Zagreb, 1.srpnja 2016: Prva četvorica migranata, podrijetlom iz Eritreje, stigla su iz Italije u Hrvatsku. Smješteni su u prihvatilište za tražitelje azila Porin u Zagrebu. Oni su ovdje premješteni u skladu s Europskim planom za upravljanjem migracijama.

Migrante su dočekali ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko BaričevićSelam aleikum. Dobrodošli u Hrvatsku, kazao je Orepić migrantima.

Ministar je podsjetio da je Hrvatska prije tri godine primljena u EU i da je sada u prilici pomagati ljudima koji su u nevolji. Dodao je da nije riječ tek o humanoj nakani već i obvezi što proizlazi iz članstva u Europskoj uniji. Ovo je tek početak  procesa u kojem će odgovornost morati pokazati sve državne institucije, kazao je.

Baričević je izrazio zadovoljstvo što u ime Europske komisije može čestitati hrvatskoj Vladi i narodu jer su otvorili vrata i srca za ljude koji prolaze kroz tragedije kroz koje je i Hrvatska prolazila prije 25 godina. Hrvatska se time svrstala u članice koje su zrele i shvatile da se problem migranata može riješiti jedino ako ga shvaćamo kao zajednički problem, kazao je Baričević.

Jedan od migranata, 27-godišnji Abdul Rahmani kazao je novinarima da je sretan što je u Hrvatskoj te da nije očekivao tako srdačan doček. Rekao je i da se nada da će kao vozač naći dobar posao te u Hrvatskoj ostati do mirovine.

U hotelu Porin migranti će ostati u mjesec dana. U tih mjesec dana ispitat će se opravdanost traženja azila. Potom bi ministarstvo socijalne skrbi uz pomoć DUUDI-ja trebalo omogućiti smještaj u državne stanove. Država će im  dvije godine plaćati stanove i u to vrijeme će dobivati socijalnu pomoć. U tom roku trebaju naučiti hrvatski jezik i pripremiti se za uključivanje u tržište rada.

Sve o temi izbjeglice -migranti pročitatjte na našem portalu

U iduća dva mjeseca, u okviru relokacijskog programa, treba stići prva skupina (10 migranata iz Italije, 10 iz Grčke te još njih 30 iz Turske ili Sirije.   Do kraja 2017. godine Hrvatska treba primiti 1583.

glasslavonije/ hrt/hia
foto:hrt

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *