Tehnička vlada održala zadnju sjednicu prije odmora

Tehnička vlada Tihomira Oreškovića održala je zadnju sjednicu prije godišnjih odmora. Današnju sjednicu, 33.po redu, premijer je otvorio s nekoliko dobrih vijesti o  postignutim rezultatima i najnovijim financijskim pokazateljima.

Naveo je da je proračunski deficit u prvih šest mjeseci ove godine manji za 5,1 mlrd kuna i iznosi 2,4 milijarde kuna što je trećina planiranog deficita. Ukupni prihodi državnog proračuna iznosili su 56,3 mlrd. kuna što je 10,5 % više nego u istom razdoblju lani. Rashodi su iznosili 58,6, te su bili 0,4 posto veći od ostvarenih u prvih šest mjeseci prošle godine.

Tehnički premijer Tihomir Orešković je na početku sjednice Vlade rekao kako ima dobre vijesti koje bi htio podijeliti s građanima.

Smatra kako bi rast gospodarstva u ovoj godini mogao dosegnuti 2,5 posto, više od prijašnjih očekivanja, jer rastu svi najvažniji pokazatelji, od industrijske proizvodnje i potrošnje do zapošljavanja.

U ovogodišnjem proračunu “planirali smo rast gospodarstva od oko 2 posto, no mislim da ćemo završiti s rastom od oko 2,5 posto jer svaki je indikator u plusu”, kazao je Orešković.

Industrijska je proizvodnja u prvih pet mjeseci porasla za 5,4 posto na godišnjoj razini, potrošnja za 3,4 posto, turistički pokazatelji za 7 posto, a čak je i građevina porasla, naveo je Orešković.

Povlačenje sredstava iz EU fondova bilo je za 53 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju, dodao je.

“Broj zaposlenih je u prvih šest mjeseci povećan za više od 100 tisuća, dok nezaposlenost konstantno pada”, istaknuo je Orešković.

Naveo je i da su prihodi od privatizacije, kojima se kani smanjiti javni dug, porasli za 400 milijuna kuna, a vidjet će se hoće li biti prodani i državni udjeli u Sunčanom Hvaru i hotelima Imperial, što bi moglo donijeti još otpilike 400 milijuna kuna dodatnih potencijalnih investicija, kazao je tehnički premijer.

Naveo je i da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren proračunski deficit od 2,4 milijarde kuna, što je 5,1 milijardu kuna manje nego u isto lanjskom razdoblju.

To je trećina deficita iz istog razdoblja prošle godine i čini oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), istaknuo je Orešković.

Pritom su prihodi proračuna iznosili 56,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a to je, kako je ocijenio Orešković, “fantastično”.

Rashodi su, pak, iznosili 58,6 milijardi kuna, oko 0,4 posto više nego lani, dok je primarni višak od 3 milijarde kuna odličan rezultat, ocijenio je tehnički premijer.

Tehnički ministar graditeljstva Lovro Kuščević nadodao je kako su potpisane lokacijske dozvole za pristupne ceste i stonsku zaobilaznicu, što je preduvjet za izgradnju Pelješkog mosta.

“Možemo očekivati da ćemo u idućih 30 dana izdati i građevinsku dozvolu”, zaključio je Kuščević.

Odluka o ukidanju i smanjivanju neporeznih davanja za 247 milijuna kuna

Vlada je na sjednici  donijela odluku o popisu neporeznih davanja koja će se ukinuti ili smanjiti u ovoj i idućoj godini, u ukupnoj vrijednosti nešto višoj od 247 milijuna kuna.

Procijenjena vrijednost smanjenja i ukidanja neporeznih davanja za 2016. i 2017. iznosi ukupno 247,1 milijun kuna, od čega se 155,46 milijuna odnosi na direktna smanjenja poduzetnicima, a 91,6 milijuna na smanjenja građanima, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Dodao je kako će se od ukupno obuhvaćena 24 neporezna davanja, njih 13 potpuno ukinuti.

“Ukidanje i smanjenje neporeznih davanja su samo prvi korak u postizanju cilja koji je naveden u nacionalnom programu reformi, a to je smanjivanje neporeznih davanja za poduzetnike i građane s učinkom od 330 milijuna kuna”, kazao je Marić.

Vlada je zadužila ministarstva u čijoj su nadležnosti neporezna davanja da izmjene podzakonske i zakonske propise s ciljem ukidanja i smanjenja neporeznih davanja na način da izmijenjeni podzakonski propisi koje donosi čelnik ministarstva stupe na snagu najkasnije do 1. rujna 2016., a izmijenjeni zakoni budu prihvaćeni na sjednici Vlade najkasnije do 30. ožujka 2017. godine.

Donijela je i uredbu kojom utvrđuje da se visina boravišne pristojbe za 2017. zadrži na razini kao i ove godine. Iznosi boravišne pristojbe, ovisno o razdobljima glavne, pred i posezone te izvan sezone, kao i prema razredu turističkog mjesta (A, B, C, D i ostala), bit će od najmanjih 2 kune po osobi i noćenju do najviših 4 do 7 kuna u glavnoj sezoni.

Boravišnu pristojbu plaćaju građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu; vlasnici kuće ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji (“vikendaši”), te vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari).

Ministar turizma Anton Kliman je rekao kako je u 2015. od boravišne pristojbe prikupljeno 410 milijuna kuna. “Procjenjuje se da će za 2017. sredstva boravišne pristojbe porasti za 2 posto u odnosu na ovu godinu te će iznositi 426 milijuna kuna”, kazao je Kliman.

Vlada je dala i suglasnosti za zaduživanje grada Gospića kod Societe Generale Splitske banke za 4 milijuna kuna radi izgradnje gradske tržnice, potom Istarskoj županiji za zaduženje kod Zagrebačke banke na 22 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i opremanje domova za starije i nemoćne te gradu Cresu za zaduženje kod Erste banke na iznos od 5,7 milijuna kuna za izgradnju druge faze prometnice Volnik i Autobusnog kolodvora.

Državno jamstvo dano je u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka za osiguranje financiranja broda za prijevoz vagona čiju gradnju ugovorio Uljanik za kazahstanskog kupca Express Astana.

Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi 29,5 milijuna eura, avansi iznose 23 milijuna eura, a primopredajna rata zajedno s ratom po prispjeću broda u Kazahstan 6,49 milijuna.

U troškovima gradnje značajno je učešće domaće komponente koja iznosi 16,24 milijuna eura odnosno 55 posto prodajne cijene broda, što u stvari predstavlja značajno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda.

Odlukom o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade i odlukom o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama u državnoj i javnoj službi moći će se zapošljavati uz poštivanje klauzule 2 za 1, no sada će zapošljavanje biti moguće na bilo koje radno mjesto za koje se ukaže potreba, a ne kao do sada, na jedno od dva upražnjena mjesta.

Uz ostalo, Vlada je odobrila i da se na teret proračunske zalihe Državnom izbornom povjerenstvu isplati pet milijuna kuna za troškove pripreme prijevremenih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, odnosno za objavu pravovaljano prihvaćenih lista i kandidatura te zbirnih lista u svim dnevnim novinama. Ostatak zatraženih sredstava za pokriće troškova izbora, potrebno je isplatiti u zakonskom roku, a DIP je ukupno zatražio 122 milijuna kuna.

vijesti.rtl.hr/hia
foto:rtl.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *