ANALIZA HMS-a: Izetbegović i Dodik balkanske kopije Erdogana i Putina

Jesu li bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik balkanske geopolitičke kopije turskog predsjednika  Recepa Tayyipa Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina? Takvo pitanje  ima  uporišta u političkoj praksi koja nudi potvrdan odgovor.

Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Izetbegović (junior) već godinama ne skriva svoju privrženost Erdoganu, a jednako tako  Dodik svojim  postupcima godinama pokušava vlastitu političku moć crpiti iz odanosti Putinu. Takvo višegodišnje javno deklariranje u kojem jedan veliča Erdogana kao svojeg uzora dok drugi  u Putinu vidu svoju političku inspiraciju,  sugerira indikaciju kako je sporazum Izetbegovića i Dodika o Mehanizmima koordinacije a koji bi trebao poslužiti kao alat za deblokadu procesa reformi i približavanje Bosne i Hercegovine članstvu u Europskoj uniji, zapravo odjek približavanja međusobno posvađanih Erdogana i Putina.

Političko-diplomatska kriza između Turske i Rusije rasplamsala se do opasnosti izbijanja golemog ratnog požara nakon što su turski piloti u studenom 2015. godine srušili ruski vojni zrakoplov. Nakon toga Erdogan i Putin međusobno  se nisu mogli smisliti, slično kao što već godinama Izetbegović i Dodig funkcioniraju na međusobnoj konfrontaciji i netrpeljivosti.

Znakovite su okolnosti u kojima Izetbegović i Dodik odlučju popušiti  lulu mira i sklopiti ovaj sporazum bez predstavnika hrvatskog naroda u BiH. Zapravo, Izetbegović i Dodik su ovaj sporazum dogovorili točno na dan (31. srpnja 2016.) kada je 40.000 Turaka javnim okupljanjem u Koelnu izrazilo podršku Erdoganu nakon nedavno neuspjelog državnog udara u Turskoj, i samo dan (30. srpnja 2016.) nakon što je Putin posjetio Sloveniju.

U vrijeme kada se reflektori medijske i političke javnosti usmjeravaju na Ljubljanu i Koeln, gdje su glavni junaci doskorašnji ljutiti protivnici a sadašnji gotovo pa saveznici Erdogan i Putin, u Sarajevu  doskorašnji žestoki rivali Izetbegović i Dodik iskivaju sporazum ne mareći za stajalište Hrvata koji se ne slažu s tim sporazumom.

Ova vremenska podudarbost nije slučajna, u politici caruju interesi.  Voditelj izaslanstva Europske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark, koji je bio domaćin sijela na kojem su Izetbegović i Dodik bez nazočnosti predstavnika Hrvata skuhali  sporazum, skupa sa svojim mentorima iz Bruxelessa hvali taj sporazum. No, ta hvala mogla bi se, ne daj Bože, pretvoriti u bumerang  jer sporazum Izetbegović-Dodik bez Hrvata u BiH  i ne mora nužno biti europsko dostignuće nego ga se može smatrati geopolitičkim tursko-ruskim poenom na Balkanu.

Treba primjetiti kako se uskrsavanje ovog bošnjačko-srpskog savezništva u BiH,  mimo Hrvata,  odigrava na pozadinskoj geopolitičkoj kombinatorici stvaranja Euroazijske unije kao oponenta Eruatlanskim integracijama.  Takva kombinatorika očitovala se i nedavnoj Dodikovoj izjavi  kako Republika Srpska mora znati kuda se svijet kreće.

“Mi moramo vidjeti kuda ide Europa, ali isto tako se osvrnuti i vidjeti gdje je to Euroazija, da bismo mogli barem planirati ili znati na neki način locirati sebe u tom globalnom procesu i pokušati što više biti svoji,”  rekao je Dodik.

Jasno je kako Dodik pokušava na Balkanu afirmirati Euroaziju kao geopolitički okvir. Najglasniji zagovornik Euoroazije ruski geopolitičar Aleksandar Dugin tvrdi  kako su euroazijci (čitaj istočnjaci) i atlantisti (čitaj zapadnjaci) međusobno suprostavljeni a to, po njemu, znači da će “bitka euroazijaca i atlantista odrediti povijesni izgled 21. stoljeća.”

“Euroazijski kontinentalni pojas obuhvaća četiri velika prostora: Europsku uniju (s Rusijom, zemljama CIS-a iz bivšega SSSR-a, te pojedinim zemljama istočne Europe), zemlje kontinetalnog islama, Indiju i Kinu,” ističe Dugin za kojeg se smatra kako njegove geopolitičke zamisli  imaju utjecaja i na Ruskog predsjednika Putina.

Znakovito je da je upravo Dugin, kako se izvješćuje,  kao posebni  Putinov povjerenik  sudjelovao u Turskoj na nedavnoj  konferenciji na temu “Turska-Rusija: novo razdoblje.” Naziv konferencije pruža informaciju kako  Rusija u svoje euroazijsko geopolitičko jato pokušava pridobiti Tursku i tako oslabiti njezinu ulogu u NATO-u.

Sporazum Izetbegović-Dodik  zapravo je   bošnjačko-srpski sporazum i kao takav on reducira državnost Bosne i Hercegovine jer njime nisu obuhvaćena stajališta Hrvata. Taj sporazum signalizira gigantske geopolitičke slabosti Europske unije.

izvor:HMS/HIA
foto:hms

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *