Srbija obilježava Dan sjećanja na stradanje i progon Srba iz Hrvatske

U Srbiji se 4. i 5. kolovoza nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na stradanje i progon Srba, u povodu obljetnice akcije Oluja tijekom koje je, po službenim podacima Beograda, poginulo i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano ih je najmanje 250.000.

 Središnja državna manifestacija bit će održana u naselju Busije kod Zemuna, naseljenom poglavito izbjegličkim stanovništvom iz Hrvatske i BiH poslije akcije Oluja, a na tom će skupu govoriti srbijanski premijer u tehničkom mandatu Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, te patrijarh srpski Pavle, koji će predvoditi i vjerski obred za sve stradale Srbe.

Bit će priređen prigodan umjetnički program “Naša je tuga…velika”, a središnjoj državnoj manifestaciji nazočit će članovi srbijanske vlade i vlade Republike Srpske, parlamentarci iz Srbije i RS, predstavnici Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve i diplomatskog zbora.

U petak 5. kolovoza bit će služena liturgija u beogradskoj Crkvi svetog Marka, a točno u podne u znak sjećanja na stradale oglasit će crkvena zvona i sirene u Beogradu.

Također u petak, Savez Srba iz regije i Koalicija udruga izbjeglica, u povodu Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe organizirat će u Beogradu mimohod pod nazivom “I Srbi su žrtve”.

Poslije mimohoda središnjim gradskim ulicama u Centru Sava se popodne održava Memorijalna akademija, a cilj ove mirne šetnje i Memorijalne akademije je “da se oda počast srpskim žrtvama i pošalje poruka međunarodnoj zajednici da nije moguće uspostaviti trajni mir, povjerenje i pomirenje u regiji ako se favoriziraju i uvećavaju hrvatske, bošnjačke i albanske žrtve, a ponižavaju, umanjuju i negiraju srpske žrtve”, priopćio je Savez Srba iz regije.

Voditeljica Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič poručila je u utorak na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu kako je “poražavajuće što u Hrvatskoj na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježavamo samo pobjedu, a ne komemoriramo žrtve” istaknuvši kako je “civilizacijski važno pamtiti sve, bez obzira na kojoj su strani stradali”. Ona je pozvala građane da na društvenim mrežama izraze solidarnost sa žrtvama druge strane rata, dok je hrvatsku vladu i predsjednicu RH pozvala da nađu načina kako nakon Dana pobjede održati i komemoraciju za civilne žrtve te akcije.

Po riječima koordinatora Dokumente, zaduženog za dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991.-1995. Slavena Raškovića, koji je kao dječak i sam izbjegao na traktoru iz Knina te se poslije vratio, dosadašnji rezultati, potvrđeni iz tri neovisna izvora, upućuju da je broj žrtava manji od 677 civila koje je popisao Hrvatski helsinški odbor, a svakako znatno manji od 1200 onog kojim barata Srbija.

Po riječima Beatrice Le Bon Vujanović, koja se u toj organizaciji bavi povratkom izbjeglih, vratilo se samo 25 posto izbjeglih Srba.

vecernji.hr /hia
na karti: Republika srpska krajina, zamišljena paradržava u Hrvatskoj

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *