Cijena nafte na svjetskom tržištu raste

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga tjedna su porasle, ponovno oživjele špekulacije o smanjenju proizvodnje, s obzirom da potražnja ne raste toliko koliko se još nedavno očekivalo.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 4,2%, na 44,27 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5%, na 41,80 dolara. Prošloga su tjedna cijene nafte znatno oscilirale zbog nejasnih podataka o potrošnji u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Još nedavno procjenjivalo se da bi se jaz između ponude i potražnje trebao znatno smanjiti u tekućem tromjesečju, najkasnije do kraja godine. No, pokazalo se da će uravnoteženje tržišta biti duži proces nego što se očekivalo.Potražnja ne jača jer se ne ubrzava rast najvećih svjetskih gospodarstava. S druge strane, proizvodnja se ne smanjuje.

Naprotiv, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već šesti tjedan zaredom, za njih sedam, na 381 postrojenje, najvišu razinu od ožujka.

Stoga se cijene nafte ne uspijevaju znatnije odmaknuti od najnižih razina u gotovo četiri mjeseca.Realnost je da je ponuda prevelika, pa cijene nafte ne mogu znatnije porasti s ovih razina, kaže Phil Davis, trgovac u tvrtki PSW Investments.

Ipak, krajem prošloga tjedna cijene su nafte osjetnije porasle, zahvaljujući obnovljenim špekulacijama o mogućem dogovoru najvećih svjetskih proizvođača o smanjenju proizvodnje.

Premda je ruski ministar energetike Aleksandar Novak kazao Reutersu da nema razgovora s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) o mogućem koordiniranom smanjenju proizvodnje, nakon propalog pokušaja prije nekoliko mjeseci, špekulacije o tome i dalje su prisutne, što podržava cijene nafte.

Nekoliko članica OPEC-a, uključujući Venezuelu, Ekvador i Kuvajt, poručile su da bi proizvodnju trebalo smanjiti. No, čini se da bi taj prijedlog mogao propasti kao i prethodni jer se ključne članice OPEC-a Saudijska Arabija, Iran i Irak i dalje bore za povećanje svog tržišnog udjela, pa povećavaju izvoz, kažeMatt Smith, analitičar u tvrtki ClipperData.

Stoga se i dalje očekuje nestabilnost cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina. U međuvremenu, uspjele su se vratiti iznad razine od 40 dolara po barelu, no daljnji je uspon, kažu analitičari, malo vjerojatan dok se ne smanji jaz između ponude i potražnje.

Cijena nafte na svjetskom tržištu raste, najviša je u zadnjih šest mjeseci

16. svibnja 2016: Zbog poremećaja u opskrbi iz Kanada i Nigerije, cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle, nakon pada tjedan dana prije, pa se ponovno kreću oko najviših razina u šest mjeseci.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 5,5 %, na 47,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,5 %, na 46,26 dolara.

Nakon pada tjedan dana prije, cijene nafte prošloga su se tjedna oporavile zbog poremećaja u opskrbi iz Nigerije i Kanade.Exxon Mobile izvijestio je prošloga tjedna o problemima na naftovodu u Nigeriji, jednom u nizu zbog kojih je izvoz nafte iz te zemlje kliznuo na najnižu razinu u 22 godine. Proizvodnja nafte u toj afričkoj zemlji pala je s 2,2 milijuna na 1,65 milijuna barela dnevno.

“Očekivali smo više prekida opskrbe iz Nigerije, ali je tempo kojim stižu novi problemi u opskrbi iz te zemlje nadmašio naša očekivanja”, rekao je Olivier Jakob, analitičar u tvrtki Petromatrix.

Gubici u Nigeriji nadovezali su se na znatno smanjenu proizvodnju u Kanadi zbog šumskog požara, a stanje ‘više sile’ objavile su i najmanje četiri vodeće svjetske naftne tvrtke.

“Zbog velikih požara proizvodnja je možda privremeno smanjena za 1,4 milijuna barela dnevno, ali čini se da nema oštećenja na pogonima. Počelo se s obnovom proizvodnje, što će ipak – pod pretpostavkom da ne bude šteta na naftovodima – potrajati nekoliko tjedana”, upozoravaju iz investicijske banke Jefferies.

Uz to, tvrtka Baker Hughes izvijestila je da je broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao i prošloga tjedna, već osmoga zaredom, i to za 10 postrojenja, na njih 318, najnižu razinu od listopada 2009. godine.

S druge strane, veći rast cijena nafte spriječilo je jačanje dolara, čija je vrijednost u odnosu na košaricu valuta dosegnula najvišu razinu u dva tjedna. Zbog toga uvoz nafte za zemlje s drugim valutama postaje skuplji, što negativno utječe na potražnju.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je, pak, u redovnom mjesečnom izvješću da je u travnju proizvela 32,44 milijuna barela dnevno, ili 188.000 više nego u ožujku. Prema podacima Reutersa, to je najviša razina proizvodnje od 2008. godine.

Taj je kartel, također, signalizirao da bi se jaz između ponude i potražnje mogao povećati u ovoj godini jer povećana proizvodnja njezinih članica nadoknađuje smanjenu proizvodnju u drugim zemljama koje su pogođene niskim cijenama nafte.

Premda bi se razdoblje neravnoteže između ponude i potražnje moglo nastaviti, cijene nafte ipak su porasle u pet od posljednjih šest tjedana.

“Raspoloženje na tržištu ostaje pozitivno zbog uvjerenja ulagača da je globalni naftni kompleks u fazi uravnoteženja”, kaže Dominick Chirichella, partner u Energy Management Institute.

To podržava tezu da je završen trend pada cijena nafte koji traje već gotovo dvije godine. Od sredine 2014. cijene su nafte potonule s više od 100 na otprilike 40 dolara po barelu.

Zbog veće proizvodnje, a slabosti potražnje, početkom veljače cijene su nafte zaronile duboko ispod 30 dolara, najniže u posljednjih 12 godina, no od tada su skočile više od 70 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.

hrt/vecernji.hr/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *