Na Dubrovnik forumu jedna od glavnih tema je energetsko povezivanje Baltik-Jadran-Crno more

U Dubrovniku se održava dvodnevni Dubrovnik forum na kojem se raspravlja o političkoj platformi neformalne inicijative energetskog povezivanja Baltik-Jadran-Crno more, trenutačno jednom od prioriteta hrvatske vanjske politike.

Bivši Croatia Summit, a sada Dubrovnik Forum, ove se godine odvija u 25. i 26. kolovoza pod nazivom “Snažnija Europa-spajanje sjevera i juga”.

Na forumu je šest predsjednika a sudjeluju i drugi visoki dužnosnici 12 država članica Europske unije koje se protežu preko područja između tri europska mora, Jadranskog, Crnog i Baltičkog – Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija tzv.uspravnica Baltik-Crno more-Jadran, pružajući im izvrsnu priliku za poboljšanje gospodarskih odnosa i suradnje između navedenih zemalja

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić nije stigao u Dubrovnik te nije sudjelovao na predsjedničkom okruglom stolu. Vučić nije ni pozvan jer jer Srbija nije članica Inicijative triju mora, ali ima perspektive za njezino sudjelovanje u idućim projektima, rekla je hrvatska predsjednica.

Forum se održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatakse predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović . Otvorili su ga dvoje najvećih zagovornika inicijative, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda. 

Jedna od galvnih tema foruma je energetsko povezivanje, pitanje energetske neovisnosti postaje sve snažnije i na globalnom gospodarskom planu.

Sudionici Dubrovnik foruma jučer su donijelideklaraciju kojom podupiru konkretne projekte energetskog, prometnog i digitalnog povezivanja srednje i istočne Europe. Pozvali su zainteresirane iz cijelog svijeta da u njima sudjeluju. Države članice Europske unije smještene između Jadrana, Baltika i Crnog mora podržale su ‘Inicijativu triju mora’, kao neformalnu platformu za osiguranje Političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima.

Inicijativa triju mora, kako je nazvana za ovu priliku, za hrvatsku predsjednicu predstavlja autentičnu srednju Europu. Povezivanje sjevera i juga zapravo jest srž inicijative koju mnogi doživljavaju kao svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, pa ne čudi američki interes da ona zaživi. Ali inicijativa, osobito zbog povezivanja baltičkih i jadranskih luka, komplementarna je i s kineskom strategijom Puta svile.

U svom govoru predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je kako je pred zemljama inicijative puno izazova. I demografski, jer mladi iz zemalja Istočne i Srednje Europe iseljavaju, ali i sigurnosni, uključujući i migrantsku krizu. Energetski, tim više jer Rusija koristi energente u dnevnoj geopolitici. Naglasila je kako područje inicijative Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28% teritorija Unije i 22% njezina stanovništva, ali i samo oko 10% BDP-a. Inače izvozno orijentirane svoj će izvoz pospješiti izgradnjom učinkovitih prometnih koridora i modernom prometnom infrastrukturom.
Predsjednica je istaknula kako je prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora “žila kucavica” Europe i da je za njegov razvoj potrebno 50 milijardi eura.

Konkurentnija i sigurnija Europa kao posljedica tog povezivanja, to je cilj neformalne inicijative koja je prvi put predstavljena na marginama prošlogodišnjeg jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a. Nepunih godinu dana poslije šest predsjednika (drugi su zastupljeni na nižoj razini) raspravljat će o političkoj platformi inicijative, jednog od trenutačnih prioriteta hrvatske vanjske politike.

Prošle godine u New Yorku tom inicijalnom sastanku nazočili su i predstavnici Atlantskog vijeća SAD-a. Danas je u Dubrovniku jedan od visokih uzvanika i bivši Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost. To dovoljno govori o američkom interesu da ova inicijativa, za mnoge svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, zaživi. Ali u Dubrovniku je i zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova. Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more tijekom prošlogodišnjeg sastanka s hrvatskom predsjednicom u Pekingu je pozdravio i Xi Jinping. Istaknuo je da je razvoj europskog koridora sjever-jug, čiji je temelj povezivanje luka Jadranskog i Baltičkog mora, komplementaran s kineskom strategijom Puta svile.

Cilj inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje svekolike srednjoeuropske suradnje – političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne.

LNG terminal na Krku, koji ima status europskog prioritetnog projekta, jedan je od ključnih ishodišta za veliki energetski koridor prema Baltiku. Terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod, koji bi plin iz kaspijske regije mogao dovesti u ovaj dio Europe, mogli bi Hrvatsku pretvoriti u plinsko čvorište ovog dijela Europe.

I o energetskom povezivanju i energetskoj sigurnosti bit će danas i sutra u Dubrovniku možda i ponajviše riječi. Izgradnjom željeznice Rijeka – Budimpešta, što nužno dovodi do jačanja riječke luke, dio prometa koji se danas odvija preko Sjevernog mora mogao bi se, pak, nakon otvaranja novog dijela Sueskog kanala, odvijati i preko naše najveće luke. I koridor 5C tada dobiva novu težinu.

Na kraju prvog dana programa predviđen je bilateralni sastanak dvoje najvećih zagovornika inicijative, Kolinda Grabar Kitarović i njezin poljski kolega Andrzej Duda.

Na marginama Foruma očekuje se usuglašavanje i parafiranje Memoranduma o razumijevanju i suradnji vezanog za implementaciju Jonsko-jadranskog plinovoda. Memorandum će parafirati predstavnici Albanije, Crne Gore i Hrvatske, objavljeno je na stranici Ministarstva gospodarstva.

Već se godinama teret koji brodovima stiže u Luku Rijeka prevozi na sjever Europe. No posla bi bilo još i više izgradnjom LNG terminala na Krku te modernizacijom željezničke infrastrukture.  Novi infrastrukturni i energetski projekti otvorili bi vrata prema tržištima na kojima su hrvatske tvrtke iz naftnog, prehrambenog i informatičkog sektora nedovoljno prisutne.

Inicijativa ima i potporu ostalih zemalja Europske unije. To je važno za povlačenje novca iz europskih fondova kako bi se pojekti što brže realizirali i donijeli cijeloj Europi bolju prometnu povezanost i energetsku neovisnost.

Inicijativa Jadran-Baltik-Crno more obuhvaća 12 članica Europske unije koje su za vrijeme hladnog rata većinom pripadale istočnom bloku. Za njih je rješavanje prometne povezanosti sjevera i juga ključno, a takvi pak projekti prilika su i za hrvatske tvrtke.

vecernji.hr/hia
Foto Nikša Duper / HANZA MEDIA

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *