Kakav rat očekuju? Njemačka povećava vojsku, Švedska i Finska traže zaštitu od SAD-a i NATO-a .

Kakav rat očekuju i za što se to Nijemci stvarno pripremaju? Pitanja su to koja proizlaze iz dijelova nove strategije Civilne zaštite o kojoj bi danas trebao raspravljati tamošnji parlament, a u kojima se – između ostalog – poziva građane da stvore zalihe hrane i vode te lijekova za najmanje 10 dana i tako se pripreme za moguće izvanredno stanje.

 

Nova strategija

Odgovor treba tražiti, slažu se analitičari, u datumu kad je odlučeno da se krene u pisanje nove strategije, prve donesene nakon 1989. godine i kraja hladnog rata. Parlamentarni odbori započeli su rad na strategiji 2014., što koincidira s ruskom invazijom na Ukrajinu i sa zaoštravanjem odnosa između Rusije i Zapada i započinjanja novog hladnog rata. No prvi poticaji da se krene u reviziju tada već zastarjele strategije civilne zaštite javljaju se u Njemačkoj 1995. i 1996., dijelom kao rezultat povećane terorističke prijetnje, a dijelom i kao reakcija na katastrofalne poplave.

Dodatno novačenje

S druge strane, događaji u posljednjih godinu dana i teroristički napadi u Europi vezani s islamskim ekstremistima dali su novu dimenziju pripremi za izvanredno stanje. Strategija predviđa čak i moguće obvezno novačenje, a na građanima je i odgovornost u stvaranju infrastrukture koja bi podržavala vojne postrojbe i postrojbe za hitne intervencije. Drugi je prioritet ojačavanje građevina odnosno korištenje novih, inovativnih materijala koji bi ih učinili otpornijima, te povećanje kapaciteta u zdravstvenom sustavu. Treba uvesti sustav uzbunjivanja i vratiti se na sirene, no komunikacija se prvenstveno oslanja na nove tehnologije. Već postoji besplatna aplikacija za telefone nazvana Nina koja u realnom vremenu javlja podatke o opasnostima, od pucnjava do prirodnih nepogoda.

Funkcioniranje vlade i zaštita vladinih tijela također je edan od prioriteta, kaže se u dokumentu, te se predlaže da se olakša predavanje ovlasti s jednog na drugo tijelo. Istodobno, Finska koja nije članica NATO saveza i Europske unije, odlučila je ojačati vojnu suradnju sa SAD-om i NATO-om prvenstveno zbog straha od mogućih ruskih napada. Prema izjavama finskih političara jasno je kako ih je situacija u Ukrajini i ruska aneksija Krima prisilila na takve poteze jer se, kako ističu, sigurnosna situacija bitno promijenila.

Vojni sporazum što prije

S obzirom na povijest finsko-ruskih odnosa, posebno iz vremena Drugog svjetskog rata, ovakva nastojanja Helsinkija ne čude, iako je ruski predsjednik Putin još prije najavio da će pojačati vojne snage na granici s Finskom ako se druga strana odluči na približavanje NATO savezu. Finski ministar obrane Jussi Niinisto rekao je za Reuters da sporazum neće sadržavati obveze za vojnu suradnju koje bi članstvo u NATO savezu podrazumijevalo.

– Bit će pokrivena područja gdje smo već dosad surađivali, poput vojne obuke, razmjene informacija i istraživanja – objasnio je dodavši kako sporazum žele potpisati što je prije moguće, odnosno prije promjena u Bijeloj kući. Sličan sporazum o suradnji sa SAD-om u lipnju je potpisala i Švedska koja je NATO-u dala prostor za vojne vježbe.

Luka Capar, Sandra Veljković vecernji.hr /HIA
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *