450.godišnjica: Hrvatski, mađarski i turski čelnici na obilježavanju Sigetske bitke

Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski šef države Janos Ader i zamjenik predsjednika turske vlade Veysi Kaynak u srijedu će u mađarskom Sigetu obilježiti 450. godišnjicu Sigetske bitke gdje je Nikola Šubić Zrinski sa svojom vojskom zaustavio osmansko nadiranje i tako zapravo obranio Beč.

Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Grabar-Kitarović, Ader i Kaynak stižu tijekom prijepodneva na tvrđavu Siget gdje će, nakon intoniranja triju himni – hrvatske, mađarske i turske, otkriti spomenik  Nikoli Šubiću Zrinskom i položiti vijence.

Sulejman Veličanstveni je 1566. s više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi, uglavnom Hrvata, branio hrvatski knez Nikola Šubić Zrinski.

Nakon točno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih branitelja 7. rujna krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su svi izginuli bez predaje.

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom. Sigetsku bitku francuski kardinal Richelieu nazvao je “bitkom koja je spasila civilizaciju”. Turci su odustali od Beča.

Sulejman Veličanstveni u Sigetu je umro prirodnom smrću u svom šatoru, a njegova službena grobnica nalazi se u Istanbulu. Srce mu je pak navodno odvojeno i pokopano u tajnoj grobnici na brežuljku ponad Sigeta, za kojom intenzivno tragaju arheolozi.

Na tom brežuljku danas se nalazi Park mađarsko-turskog prijateljstva u kojem će Ader i Grabar-Kitarović zajedno sa zamjenikom predsjednika turske vlade odati počast braniteljima Sigeta polaganjem vijenaca ispred spomenika hrvatskom knezu i turskom sultanu.

Park je otvoren 1994., povodom 500. obljetnice rođenja Sulejmana I., a na golemim bistama dvojice vojskovođa stoji: Zrinyi Miklos (ime Zrinskog na mađarskom) i Szuleiman Szultan.

Grabar-Kitarović će poslije obilježavanja Sigetske bitke zajedno posjetiti hrvatsku zajednicu u Pečuhu i mađarsku u Karancu, u baranjskoj općini Kneževi Vinogradi.

Sigetska bitka na Wikipedii

vecernji.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *