Iz dijaspore HDZ dobio dva a ne tri zastupnika

Iz dijaspore HDZ je ovaj put dobio dva umjesto tri zastupnika. To je prvi put da HDZ nije apsolutni predstavnik dijaspore na  izborima.

Iz j11.izborne jedinice koju čini dijaspora i Hrvati BiH u Saobor ulazi bivši član HDZ-a a sada neovisni kandidat Željko Glasnović , neovisni političar s HDZ-ove liste Božo Ljubić, Željko Raguž (HDZ). Dakle HDZ je dobio dva a ne tri predstavnika iz dijaspore.

Od 21000 Hrvata, koji su glasovali u 49 država, lista generala Glasnovića dobila je 25% glasova, a HDZ-ova  63%.

Do sada je u 11. izbornoj jedinici uvijek pobjeđivao HDZ. Njegova prva tri kandidata, čim bi bila stavljena na liste, mogla su pakirati kovčege za Zagreb. Na posljednjim izborima (2015.) stvari su se počele mijenjati. Kao i obično, HDZ-ova lista osvojila je sve mandate, ali umjesto trećeg prošao je osmi – general Željko Glasnović. Bili su to prvi vjesnici iseljeničke demokracije. Vojska ju je potaknula. Upravo ta činjenica motivirala je generala za samostalan izlazak na izbore. Doprinos demokratiziranju dijaspore dao je i HDZ. Na svoju listu među prvom trojicom stavio je neovisnog političara (Božo Ljubić) i HSLS-ovca (dr. Vjekoslav Jeleč).

Pretpostavlja se da u iseljeništvu žive gotovo tri milijuna hrvatskih državljana. Od te brojke, njih manje od jedan posto imalo je priliku glasovati. Još je apsurdnije da je u 48 država broj glasača bio oko 6 tisuća, a u BiH gdje su Hrvati konstitutivan narod 15 tisuća. Dakle, od ukupnog broja onih koji su izašli na birališta, njih 70% bilo je u zemlji koja nije hrvatska dijaspora. Za naklonost birača u 11. izbornoj jedinici borilo se 136 kandidata s 14 lista. Većina je pri samoj kandidaturi bila svjesna da nema šanse za ulazak u Sabor. Gotovo je bilo nemoguće nekome izvan HDZ-a ili BiH, osobito Hercegovine, osvojiti mandat. I zagrebački Kanađanin Željko Glasnović do Sabora je došao ponajviše preko tih glasača. On je u BiH za mnoge heroj jer se tijekom rata borio na tom području. Osim toga, svjetonazorski pripada upravo Tuđmanovu HDZ-u.

Kampanja u BiH bila je dosta prljava. Umjesto da biranje u Sabor bude izraz svehrvatske demokracije, dogodile su se nove podjele. I to baš u trenutku kada Hrvati u BiH trebaju politički mir i nacionalno zajedništvo kako bi nekako riješili svoja strateška pitanja. Zato umnogome ovakav način pomaganja Hrvatima u BiH nije dobar. Svađa ih se i s matičnom domovinom, a i međusobno. Na koncu od “svojih” zastupnika gotovo inemaju koristi. Čak nije riječ o (ne)sposobnosti, već o poslovniku Sabora koji rijetko kada omogućuje rasprave o temama koje muče Hrvate izvan RH. Ako će dijaspora i dalje birati, onda jedan od zastupnika treba pokrenuti žalbu pred Ustavnim sudom RH o diskriminiranju prava birača. Jer, kako to da glas u RH i izvan nje ne vrijedi isto?! U svakom slučaju, novi saziv Sabora treba tražiti funkcionalniji način veza između iseljenih i domovinskih Hrvata. Mnogo je do sada bilo šumova u komunikaciji. Može li sada konačno demokratizirana dijaspora zajedno s ratnim generalom dobiti ovu mirnodopsku bitku?!

Jozo Pavković, vecernji.hr/HIA
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *