Uoči summita u Bratislavi EU nesložnija nego ikad

Uoči neformalnog summita lidera 27 država članica u Bratislavi , koji se u petak po prvi put okupljaju bez izlazeće članice Velike Britanije s namjerom da raspravljaju o budućnosti EU koja u ovom trenutku izgleda
nesložnija nego ikad prije.

 

Tzv. “mediteranska grupa” članica traži da se svi, a tu ponajprije misle na Njemačku, dogovore da članice Europske unije prestanu sa strogim mjerama štednje i da EU počne biti fleksibilnija po pitanju deficita i javnog duga zemalja članica.

– Moramo se zajednički dogovoriti jesmo li Europska unija ili smo njemačka Unija – rekao je grčki premijer Alexis Tsipras u razgovoru za francuski Le Monde krajem prošlog tjedna, prije no što je u petak u Ateni ugostio kolege iz Francuske, Italije, Španjolske, Cipra i Malte.

Šest zemalja “mediteranske grupe” u atenskoj deklaraciji traži da se u EU olabavi stroga politika štednje, pojača sigurnost i pronađe rješenje za migrantsku krizu.

Tsiprasove riječi mogu zvučati kao tipično zanovijetanje radikalnog ljevičara iz Grčke, problematične zemlje koja sporo provodi reforme, no težinu zahtjevima ove skupine daje Francuska, koja s Njemačkom čini okosnicu EU.

– Sad je s nama i Hollande i konačno možemo računati da ćemo stvoriti pritisak na Angelu Merkel – citiraju mediji riječi talijanskog premijera Mattea Renzija, izrečene na letu iz Atene u Rim.

Ponešto drukčiju viziju Unije imaju zemlje Višegradske skupine, koju čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska. Neki analitičari smatraju da će te zemlje na neformalnom summitu koji se u petak održava u Bratislavi, trenutnoj predsjedateljici Vijećem Europske unije, otvoriti ideološki rat između starih i novih članica.

Višegradska skupina želi da se EU ne razvija u smjeru federacije niti da promiče liberalne vrijednosti, već da se okrene natrag prema jačanju suvereniteta nacionalnih država i ne dira u konzervativne vrijednosti koje neke od članica te skupine žele braniti.

Jaroslaw Kaszynski, poljski političar za kojeg se smatra da vlada tom zemljom iz sjene i upravlja politikom i postupcima premijerke Beate Szydlo, govori o “kontrarevoluciji” koja se mora sastojati od “promjene same Unije, njezine strukture i procesa donošenja odluka”.

Višegradskoj skupini, a ponajprije Mađarskoj, smeta način na koji je u EU prije godinu dana donesena odluka o migrantskim kvotama. Mađari će 2. listopada izaći na referendum na kojemu ih Orbanova vlada poziva da glasaju protiv odluke EU o migrantskim kvotama. Orban u svojim govorima napada “elite” EU.

– Proteklih 20 godina europske elite ustrajale su na tezi da nije moderno biti Poljak, Mađar, Čeh, kršćanin ili vjernik. Predlagali su novi identitet, europski identitet, ali Britanci su im rekli “ne” – rekao je Orban u govoru prošlog tjedna u Poljskoj, gdje je proglašen “osobom godine”.

Nakon odluke Britanaca o izlasku iz EU, Orban vjeruje da je nastupio povijesni trenutak.

– Taj trenutak je sada: kulturna kontrarevolucija sada je moguća – rekao je Orban. Kontrarevolucija bi, po njemu, bila odmicanje od europskog ideniteta natrag prema nacionalnima.

– Mađarsku treba izbaciti iz Europske unije – jasno je poručio luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn u intervjuu za jučerašnje izdanje njemačkog lista Die Welt.

– Svatko tko, poput Mađarske, gradi ograde protiv izbjeglica koje bježe od rata, ili krši slobodu medija i neovisnost pravosuđa, treba biti privremeno, a ako je potrebno i zauvijek, izbačen iz EU – objasnio je Asselborn i pozvao da se propisi EU promijene tako da se izbacivanje neke članice koja krši temeljne vrijednosti EU pojednostavi i učini lako mogućim.

– Jedino tako možemo sačuvati koheziju i vrijednosti EU – dodao je šef diplomacije Luksemburga, male članice koja je oduvijek bila zagovornik europskih integracija, pa i federalizma.

Ovo je prvi put da neki ministar vanjskih poslova u EU javno poziva na izbacivanje druge članice. Mađarski ministar Peter Szijjarto uzvratio je priopćenjem u kojem Asselborna naziva “klasičnim nihilistom” koji “neumorno radi na uništavanju europske sigurnosti i kulture”, a dolazi iz zemlje koja je domovina “porezne optimizacije” (Szijjarto aludira na pranje novca i Luksemburg kao poreznu oazu). Hrvatsku na neformalnom summitu o budućnosti EU predstavlja smijenjeni premijer Tihomir Orešković.

vecernji.hr/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *