Gospodarski pojas, političko je pitanje DA ili NE

Isključivi gospodasrki pojas su proglasile sve priobalne zemlje Europske unije osim Italije koja lovi ribu svugdje osim u svojim vodama, te djelomično Grčke i Turske zbog neriješenih pograničnih pitanja.
Što će Hrvatska napraviti po ovom pitanju?
Island i Norveška su, zbog nužnosti ustupanja područja isključivoga gospodarskog pojasa drugim državama odbacile mogućnost ulaska u Europsku uniju i time, naravno, zaštitile vlastiti nacionalni interes.

Podanički mentalitet

I Hrvatska je imala priliku zaštititi nacionalni interes proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa, u Uniji ili izvan nje, ali zahvaljujući podaničkome mentalitetu svojih političara i ucjenama od strane Europske komisije i Italije od toga je odustala. Doduše, 2003. godine Hrvatski je sabor donio odluku o proglašenju hibridne inačice gospodarskoga pojasa pod nazivom Zerp. Naknadno se posebnom odlukom odustalo od njegove primjene prema članicama EU-a, tako da Italija u Zerpu slobodno i ne uvažavajući hrvatske pravilnike o očuvanju ribljega fonda iskorištava gotovo cjelokupan riblji fond.

Isključiva je svrha donošenja odluke o uspostavi Zerpa bila zaštita ribljega fonda, od čega evidentno nema nikakvoga učinka. Unatoč dušebrižnicima, koji tvrde kako kod daljnjih pokušaja za proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa nema svrhe s obzirom na to da je ribarska politika ionako pod zajedničkom kontrolom Unije, pojavila se nova inicijativa Mosta kao uvjet potencijalnoga koalicijskog partnera u novoj vladi da Hrvatski sabor proglasi isključivi gospodarski pojas. Osporavatelji te inicijative kažu kako Zerp ionako sadrži devedeset posto odredaba koje sadrži isključivi gospodarski pojas sukladan UN-ovoj konvenciji o pravu mora iz 1982 godine.

Čemu protivljenja?

Zanimljivo je kako je 2013. godine Europska komisije preporučila Hrvatskoj proglašenje IGP-a. Čemu onda velika protivljenja eventualnome proglašenju gospodarskoga pojasa, ako već ne ćemo tim činom zadirati u ribarsku politiku Unije. Upravo je famoznih “desetak” posto razlike između Zerpa i isključivoga gospodarskog pojasa ključrazumijevanja stavova pobornika i protivnika njegova proglašenja. Osobno bi ih podijelio na protivnike državotvorne ideje i želje da Hrvatska i ubuduće ostane mentalna i stvarna

kolonija te istinske domoljube koji svojoj zemlji žele osigurati sva međunarodno omogućena prava. To su danas članovi Mosta kao što je nekoć bio Tonći Tadić.

Iznenađuje i stav Davorina Rudolfa, staroga pobornika IGP-a, u kojemu ističe kako bi nas njegovo proglašenje dovelo u sukob s Unijom i novoga „Lex Perkovića“. Te se dvije stvari nikako ne mogu uspoređivati jer je IGP utemeljen na međunarodnome pravu, a i u odluci o proglašenju Zerpa te kasnijoj da se on ne primjenjuje na članice Unije stoji stavka kako se može proširiti i kako se sukladno dogovoru između država treba doraditi definicija njegove primjene. Ako može Mađarska mijenjati zakone o središnjoj banci ili Francuska imati najveća svjetska područja pod isključivim gospodarskim pojasom, nema razloga da ista prava ne ostvaruje i Hrvatska, makar nam zbog toga zamjerali razni moćnici.

Ključne razlike

Kada se vratimo na u stvari ključne razlike Zerpa i IGP-a, vidljivo je kako se ne radi samo o nekoliko stotina milijuna eura koje bi proglašenjem mogli ostvariti već i o potencijalnim milijardama.

U odluci o proglašenju Zerpa jasno je navedeno kako je tada proglašen samo dio IGP-a koji se odnosi na suverena prava istraživanja, zaštite i iskorištavanja živih prirodnih bogatstava. Koliko je poznato, u živa prirodna bogatstva spadaju ribe, morski sisavci te morska flora. Također je u proglašenju Zerpa naglašeno kako Hrvatski sabor pridržava pravo da po potrebi proglasi i ostale sadržaje iz glave IV. Pomorskoga zakonika iz 1994 godine u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora. Ostali su sadržaji neživa prirodna bogatstva, proizvodnja energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova. Tako Republika Hrvatska može proglasiti isključivo pravo da gradi, dopušta i regulira gradnju umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i morskom podzemlju.
Ne radi se, dakle, samo o ribama, već je riječ o mnogo većoj stvari; radi se o nafti, plinu, naftnim platformama, cjevovodima, podmorskim kabelima itd.

S obzirom ma to da je Hrvatska blagoslovljena razvedenom i dugom obalom, proglašeni IGP učinio bi ju znatno snažnijom i bogatijom državom. Zerp tekstualno sadrži devedeset posto IGP-a, a faktički pokriva trideset posto prava. U Uniji je ribarska politika zajednička, ali, koliko znamo, politika rudnih bogatstava nije niti će biti zajednička, niti će ikada jedna zemlja Unije u drugoj moći iskorištavati prirodna bogatstva. Ako, pak, zahtjev Mosta ne bude prošao i on zbog odbacivanja ideje o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa ostane u opoziciji, bit će više nego jasno kako bi i ubuduće Hrvatskom upravljala Vlada koja bi zastupala tuđe interese, bez obzira na to tko bi bio njezin potpredsjednik, sve sukladno nagodbama s brojnim potencijalnim koalicijskim partnerima (HKV)

Marijan Jović, Hrvatski tjednik /hkv/ HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *