U otkriću koje mijenja postavke evolucije sudjelovao i Dragan Primorac

Objavljeno je najnovije otkriće koje mijenja spoznaju o ljudskom postanku. Dakle, pretpostavljena Afrikanka Eva je prije 120.000 godina prešla iz Afrike na euroazijski kontinent. U istraživanju je sudjelovao doktor, profesor  Dragan Primorac .

Ona je bila homo sapiens i pramajka je svih današnjih modernih ljudi. Dva posto njezinih gena pronađeno je u populaciji Papue Nove Gvineje! Dakle, između Azije i Australije. U tom otkriću sudjelovao je znanstvenik i profesor Dragan Primorac.

Ovo otkriće mijenja neke postavke moderne evolucije. Ovo je prvi znanstveni dokaz da je ona prva afrička migracija, mi kažemo anatomski modernog čovjeka, uistinu realnost. Dok nije bilo genetike vi ste mogli uspoređivati fosilne ostatke i uspoređivati ih s nekim drugim čimbenicima, isto tako antropološki i arheološki značajnima. Međutim, genetika je egzaktna. Mi s ovim pokazujemo da se ona uistinu dogodila kao migracija i da je, ono što je iznimno značajno, postoji unutar genoma današnjeg anatomski modernog čovjeka, istaknuo je dr. Primorac.

Istraživanje, vezano za jedan veliki međunarodni konzorcij znanstvenika, počelo je 1997. godine. Dr. Primorac i kolege su rezultate objavili 2001. u časopisu Science. Taj je rad tada determinirao podrijetlo europskih muškaraca istražujući Y kromosom. Ovo je zapravo samo nastavak te skupine istraživanja, objasnio je. Ono što je fenomenalno je da radovi iz časopisa Science i Nature dolaze od autora iz Hrvatske, što je iznimno rijetko, istaknuo je Primorac.

Naime, samo 1% svjetskih znanstvenika za života uspije objaviti svoj rad u časopisu Nature.

Ono što je značajno je ono što time dobiva Hrvatska, kakavu poruku koju šaljemo mladim znanstvenicima, a evolucijski je pokazano vrlo jasno da su dosadašnje dileme riješene, rekao je.

Pitanje personalizirane medicine je pitanje budućnosti. Najpoznatija američka klinika Mayo kaže da će ona determinirati budućnost 22. stoljeća i to kroz nekoliko ključnih segmenata; kroz razumijevanje genoma, ali i svih onih drugih za život odlučujučih faktora – proteina, šećera, glikana, epigenetiku itd.

Mi krećemo s primjenom farmakogenetike za 16 lijekova koji će biti korišteni u kliničkoj praksi. Istražujući ciljane mutacije koje su važne za metabolizam lijeka mi možemo utvrditi je li neka osoba ultra brzi metabolizator i ultra spori. 5 grama lijeka jednoj osobi može pomoći a drugu ubiti. Mi trenutno nemamo takva pravila – svima dajemo isto. Zastrašujuć je podatak koji je objavio Journal of the American Medical Association –  da oko 2 milijuna hospitaliziranih ljudi u Americi ima neku nuspojavu, i da će njih 120 tisuća umrijeti zbog nepoznavanja farmakogenetike, rekao je.

Govorio je još o kongresu ISABS-a u Dubrovniku koji vodi sljedeće godine – na koji dolazi pet dobitnika Nobelove nagrade i brojni drugi stručnjaci te o iseljavanju liječnika iz Hrvatske.

hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *