Propao mađarski referendum o migrantskim kvotama

Referendum koji su u nedjelju održali Mađari propao je iako je 95% onih koji su izašli odbacilo migrantske kvote Europske unije. Odaziv građana, prema izlaznoj anketi koju je proveo institut Nezopont, bio je ispod potrebih 50%+1  zbog čega je referedum propao.

Na referendum je izašlo oko 40% od 8,26 milijuna Mađara s pravom glasa, a prema prvim rezultatima, njih 98,3% izjasnilo se protiv kvota. To znači da je 3,249.000 Mađara odbilo migrantske kvote EU-a, dok je 2004. na referendumu o pristupanju Mađarske Europskoj uniji “za” glasovalo njih 3,056.000.

Orban je rekao da će podnijeti ustavni amandman kako bi ozakonio rezultate referenduma, premda on nije valjan jer je odziv glasača bio ispod minimalnog praga od 50%, te kako će čelnici EU-a morati uzeti u obzir rezultate glasovanja.

Konačni rezultati referenduma bit će poznati tijekom tjedna.

Na referedumu su građani odgovarali na pitanje žele li dopustiti da Europska unija odlučuje o naseljavanju nemađarskih građana bez odobrenja mađarskog parlamenta čemu se protivi vlada premijera Viktora Orbana. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz upozorio je da Mađarska igra ‘opasnu igru’.

U članku objavljenom u subotnjim novinama, Orban je poručio da Mađari imaju ‘dužnost’ pomoći njegovoj vladi da se bori protiv neuspješnih ‘liberalnih metoda.. elite iz Bruxellesa’.

‘Masovna migracija bez kontrole prava je prijetnja. Ona ugrožava miran i siguran europski način života’, upozorio je u listu Magyar Idok.

‘Ovim referendumom možemo poslati poruku svakom Europljaninu… da o nama, europskim građanima, ovisi da Europsku uniju urazumimo, zajedničkim naporima, ili je pustimo da se raspadne’.

Izbjeglička kriza pokazala je duboku podijeljenost unutar EU-a oko toga kako bi Unija trebala izgledati. Bilo je zamišljeno da raspodjela izbjeglica pokaže na djelu europsku solidarnost, a umjesto toga sve više ukazuje na duboku podijeljenost.

Mađarska vlada na neki način ističe da se na referendumu odlučuje o tome kakvu Europu građani žele u budućnosti – hoće li institucije EU-a, kako kažu, ‘uzurpirati ovlasti država članica na koje nemaju pravo prema osnivačkim ugovorima’. Budimpešta ističe da mađarski građani imaju pravo odlučivati tko će živjeti u njihovoj zemlji.

S druge strane, zagovornici federalističkog pristupa ističu da EU ne može funkcionirati tako da svatko od nje uzme što mu odgovora, a odbacuje ono što mu se ne sviđa.

Schulz upozorava na ‘opasnu igru’ Mađarske

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz upozorio je u nedjelju da Mađarska igra ‘opasnu igru’ organizirajući referendum protiv plana premještaja izbjeglica unutar EU-a.

‘Mađarska po ključu raspodjele treba primiti tek oko 2000 izbjeglica. Organizirati referendum o tome je opasna igra’, rekao je Schulz za njemačku medijsku grupaciju Funke, vidi se iz dijela ranije objavljenog napisa.

Mađarski premijer Viktor Orban se poigrava ‘temeljnim načelom EU-a: dovodi u pitanje utemeljenost europskih zakona u kojima je Madžarska i sama sudjelovala’, istaknuo je predsjednik europskog parlamenta.

Martin Schulz je pozvao čelnike drugih zemalja članica EU-a koji poštuju propise da Orbanu očitaju lekciju. Trebali bi ‘reći svom kolegi: tako više ne ide. Solidarnost nije jednosmjerna’, ocijenio je europski dužnosnik.

Europska komisija je ovog tjedna podsjetila da referendum neće imati nikakva pravnog učinka na prihvaćene obveze. No europski čelnici strahuju od novog udarca legitimnosti projekata EU-a i jedinstvu njegovih članica koje su već izmučene nizom udaraca, među kojima su najteža migrantska kriza od 1945. i britanska odluka da napuste skupinu 28 zemalja.

Kako se EU nosio s izbjegličkom krizom?

Europska unija se u srpnju prošle godine obvezala da će u iduće dvije godine premjestiti 40.000 izbjeglica koji dolaze u Italiju i Grčku. Nakon toga, izbjeglička ruta sa Sredozemlja premještena je kroz balkanske zemlje pa je Komisija predložila da se u program premještanja izbjeglica uključi i Mađarska, odakle je trebalo relocirati 54.000 ljudi. Mađarska je to odbila i umjesto toga podigla žičanu ogradu i skrenula rutu preko Hrvatske i Slovenije.

U rujnu prošle godine EU se obvezala da će dodatno premjestiti 120.000ljudi, čime se ukupna brojka za premještanje popela na 160.000 ljudi. Unutar tih 160.000 je onih 54.000 koji su trebali biti premješteni iz Mađarske.

U rujnu 2015. Vijeće EU-a prihvatilo je dvije obvezujuće odluke o uspostavi privremenog i izvanrednog mehanizma za premještanje 106.000 ljudi iz Grčke i Italije, zemalja u kojima migranti stupaju na teritorij EU-a.

Prvotni plan o premještanju 160.000 ljudi smanjen je za 54.000 tisuće jer je to broj izbjeglica koji je trebao biti premješten iz Mađarske, ali je ona odbila biti korisnikom toga mehanizma. Stoga je odluka o raspodjeli 54.000 ljudi prolongirana za kasnije.

Odluka o raspodjeli izbjeglica među zemljama članicama donesena je kvalificiranom većinom. Protiv te odluke glasovale su Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a Finska je bila suzdržana.

Ključ za raspodjelu po zemljama članicama uzima u obzir veličinu zemlje i njezinu ekonomsku snagu.

Predviđeno je da se program relokacije po zemljama članicama provodi dvije godine uz financijsku potporu iz proračuna EU-a.
Godinu dana nakon stupanja na snagu programa premještanja, ukupno je premješteno samo 5651 osoba, od toga njih 4455 iz Grčke i 1196 iz Italije.

Program se od početka provodi iznimno sporo, ali je ipak u rujnu zabilježeno znatno ubzranje, kada je samo u tom mjesecu premješteno 1202 ljudi.

Europska komisija smatra da bi se do kraja sljedeće godine iz Grčke moglo premjestiti 30.000 ljudi. U Grčkoj se trenutačno nalazi oko 60.000 izbjeglica, a Komisija smatra da bi njih oko polovice moglo imati pravo na azil u EU.

Program premještanja je zapravo privremena derogacija do rujna 2017. godine Dublinskih pravila o azilu, koja predviđaju da zahtjeve za azilom obrađuju one zemlje u koje migranti prvo stupe na tlo EU-a.

Komisija je već predložila novi sustav, koji predviđa da se dosadašnje načelo iz Dublinskih pravila zadrži u normalnim vremenima, a u slučaju naglog priljeva izbjeglica i zahtjeva za azilom, poput prošlogodišnje situacije u Grčkoj, aktivirao bi se sustav automatske raspodjele po zemljama članicama kako bi se zemljama prvog ulaska izbjeglica olakšao teret.

Komisija je predložila da one zemlje koje odbiju primiti izbjeglice po automatskom ključu trebaju platiti financijsku naknadu onim članicama koje prihvaćaju migrante, a sada pokazuje spremnost i za raspravu o tome da te zemlje mogu i na drugi način kompenzirati nevoljkost primanja izbjeglica, primjerice povećanim sudjelovanjem u zaštiti vanjskih granica EU-a.

Četiri zemlje Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska) zauzimaju se za koncept ‘fleksibilne solidarnosti’, prema kojem bi svaka zemlja članica mogla odlučiti na koji će način pridonijeti kolektivnim naporima u nošenju migrantskog tereta.

Program naseljavanja iz trećih zemalja je dobrovoljan

U ožujku ove godine dogovorom EU-Turska brojka od 54.000 uključena je program naseljavanja izbjeglica izravno iz Turske, ali program naseljavanja je dobrovoljan za razliku od programa premještanja, tako da prema obvezujućim kvotama treba rasporediti 106.000 ljudi. Što se tiče programa naseljevanja izbjeglica izravno iz trećih zemalja, EU je u srpnju prošle godine predvidjela naseliti 22.000 ljudi.

Do dogovora s Turskom u ožujku ove godine bilo je preseljeno samo 4000 ljudi, tako da je preostalo 18.000. Zajedno s ranije spomenutih 54.000, program naseljavanja predviđa da se ukupno 72.000 osoba izravno nasele iz Turske u zemlje EU-a prema dobrovoljnom aranžmanu.Taj program se provodi po načelu ‘jedan za jedan’, za jednu osobu koja iz Grčke bude vraćena u Tursku, EU će primiti jednu osobu. Ako broj migranata koji budu vraćeni s grčkih otoka u Tursku prijeđe brojku od 72. 000, onda bi se taj program prekinuo. (Hina)
dnevnik.hr/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *