Podržan Ljubićev zahtjev o poništavanju odredbi Izbornog zakona u BiH

Pred Ustavnim sudom BiH završila je rasprava o zahtijevu bivšeg zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr Bože Ljubića da se preispita ustavnost odredbi Izbornog zakona BiH kojima se definira način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. U raspravi su sudjelovali podnositelj zahtijeva Božo Ljubić i njegov tim kojeg su činili zamjenik Predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, glavni tajnik Glavnog vijeća HNS BiH Josip Merdžo i sociolog Ivan Vukoja.

Kao ekspert ustavnog prava svoje sručno mišljenje na zahtijev Ustavnog suda iznio je profesor ustavnog prava Zvonko Miljko, ispred Središnjeg izbornog povjerenstva svoje stavove su iznijeli članovi SIP-a Stjepan Mikić i Suad Arnautović, a ispred Doma naroda federalnog parlamenta predsjedateljica Doma Lidija Bradara.

U uvodnom izlaganju, obrazlažući svoj zahtijev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona, dr Ljubić je ustvrdio kako odredbe izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda federalnog parlamenta krše odredbe Ustava Federacije BiH i ustava BiH o konstitutivnosti naroda, a da čl. 8 Ustava F BiH nije u skladu s Ustavom BiH.

-Ovaj izborni zakon ne omogućuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta F BiH, u kojem bi oni trebali biti ravnopravno zastupljeni. Nominalno to jeste slučaj jer klub svakog naroda kako je propisano treba imati po 17 delegata. No, u praksi zbog toga što izborni zakon krši načelo proporcionalnosti on onemogućava legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Tako se, kazao je Ljubić, iz Bosansko-podrinjskog kantona gdje, prema popisu stanovništva, žive 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Klub Hrvata Doma naroda jednako kao i iz Posavske županije gdje živi više od 40.000 Hrvata. Time se 1225 puta odstupa od načela proporcionalnosti, jer  u Bosanskopodrinjskom kantonu živi 0,0048 posto Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata. Kršenjem načela proporcionalnosti, krši se i načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, pa tako od ukupnog broja delegata u Domu naroda Bošnjaci zapravo biraju 35 delegata, a Hrvati samo 11. Odnosno Bošnjaci imaju stopostotnu većinu u bošnjačkom klubu, dvotrećinsku u srpskom i mogu izabrat jednu trećinu delegata u hrvatski klub. A samo s jednom trećinom u klubovima naroda, prema odredbama izbornog zakona, mogu izabrati predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH i federalnu vladu, što se dogodilo u dva navrata, kazao je Ljubić. Takvim odredbama izbornog zakona onemogućava se i pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za što je potrebna dvotrećinska većina u svakom nacionalnom klubu, krše odredbe iz preambule ustava BiH o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te narušava funkcionalnost i stabilnost BiH, kazao je Ljubić.

Ljubić je na kraju uvodnog izlaganja predložio da Ustavni sud BiH poništi sporne odredbe Izbornog zakona BiH kao neustavne.

Ekspertiza profesora Zvonka Miljke potvrdila je argumente koje je iznio dr. Ljubić, a s njima se, odgovarajući na pitanja ustavnih sudaca, složio i član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Stjepan Mikić. S Ljubićevom argumentacijom u uvodnom izlaganju suglasila se i predsjadateljica Doma naroda Parlamenta F BiH Lidija Bradara. Jedino je član SIP-a BiH Suad Arnautović kazao kako ne može podržati Ljubićev zahtijev, no nije obrazložio zbog čega.

Nakon današnje rasprave Ustavni sud BiH na jednoj od narednih sjednica trebao bi donijeti pravorijek. Očekuje se kako bi to moglo biti do kraja godine, kako bi se, u slučaju poništavanja odredbi Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH, ostavilo dovoljno vremena, prije raspisivanja parlamentarnih izbora, za njegove izmjene./HMS/

hms/hai
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *