Predstavljanje zbornika „Prešućivani zločin“

U Splitu se predstavlja zbornik „Prešućivani zločin“ u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. Predstavljanje  se se održatu utorak, 18. listopada 2016., s početkom u 19 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, Zrinsko-frankopanska 19.

Zbornik radova „Prešućivani zločin – obuhvaća 20 godina pod teretom progona, nepravde i prešućivanja u RS-BiH“.

Zbornik će predstaviti banjalučki biskup mons. dr. sc. Franjo Komarica, glavni urednik zbornika mr. sc. Frano Piplović, novinarka Zdravka Soldić Arar, dipl. sociologinja i povjesničar mr. sc. Stjepan Lozo. U ime organizatora događajem će moderirati predsjednik Hrvatske udruge Benedikt dr. Vide Popović.

U organizaciji Europske akademije Banjalučke biskupije u Banja Luci je sredinom travnja ove godine tiskana knjiga u kojoj se govori o završnoj fazi protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih, prije dvadeset godina, s prostora RS-a, te o posljedicama koje su nastupile nakon provedenog etničkog čišćenja za Hrvate, Bošnjake i druge u RS-u. Knjiga je nastala kao zbornik radova dvadesetorice autora čiji su radovi bili prezentirani na Međunarodnom studijskom danu u organizaciji Europske akademije Banjalučke biskupije održanom 13. studenog prošle godine.

Neposredni povod za održavanje Međunarodnog studijskog dana, a time i nastanka ove knjige, bila je 20-ta obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je u protekloj godini postao hit tema mnogih političkih, medijskih i drugih društvenih okupljanja, domaćih i inozemnih, na kojima se o Daytonskom sporazumu govorilo na način kako je tko prošao i koliko je tko ušićario neprovođenjem mnogih ključnih odredbi ovog međunarodnog ugovora. Jedni su ga pri tome slavili i uzdizali do nebesa, dok je za druge bio i ostao ishodište muka i svakovrsnih stradanja, pa time i neprihvatljiv.

No o učinjenim mnogim zločinima nad nedužnim građanima, prije svega hrvatske i bošnjačke nacionalnosti koje je trebalo sankcionirati i ispraviti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine uglavnom nije bilo riječi. Stoga su organizatori smatrali svojom dužnošću i obvezom prema žrtvama progona, prema desetinama tisućama obespravljenih, prema povijesti i istini, progovoriti o tim tragičnim događajima, prije 20 godina, odabirom i obradom tema temeljem čega je i bilo moguće napraviti ovakvu knjigu.

Koliko je autora, toliko je i tema koje su obrađene i prezentirane u ovom zborniku čineći jednu tematsku cjelinu o prešućivanom zločinu nad Hrvatima i Bošnjacima banjalučke regije.

U knjizi su sadržani sljedeći autori i teme s naslovima: dr. sc. Franjo Komarica, „Do neba vapijuća nepravda“; mr. sc. Šimun Penava, „Kronologija, metode i etape etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka na Banjalučkom području 1992.-1996.“; dr. sc. Josip Jurčević, „Ratni zločin na području banjalučke regije s posebnim osvrtom na izvješće povjerenstva Ujedinjenih naroda“; dr. sc. Tadeus Mazowiecki, „Etničko čišćenje u Banjoj Luci 1992. – 1995.“; dr. sc. Armina Galijaš, „Svakodnevni urbani život tijekom rata u Bosni 1992. -1995.; Slučaj Banja Luke“; dr. sc. Mujo Begić,„Genocid u Prijedoru kao paradigma zločina u Bosanskoj Krajini“; mr. sc. Srđan Šušnica,„Dayton, 20 godina nakon, zadah smrti i zaleđeni konflikt“; mr. sc. Ivica Božinović, „Reagiranje biskupskog ordinarijata Banjalučke biskupije u odnosu na etničko čišćenje u mjesnoj Crkvi i zauzimanje za povratak prognanika“; mr. sc. Frano Piplović,„Iz knjige “vapaja“ biskupa Banjalučke biskupije – dobrim ljudima, gluhim ušima i sebičnim srcima“; prof. dr. sc. fra Velimir Blažević,„Zauzimanje pape Ivana Pavla II. i vatikanske diplomacije za izbjeglice i prognanike, i njihovo suprotstavljanje etničkom čišćenju u Bosni i Hercegovini“; dr. sc. Miljenko Aničić, „Kontinuirani doprinos Caritasa Banjalučke biskupije u pružanju pomoći brojnim stradalnicima tijekom rata i nakon njegova završetka do danas“; Alojz Jakirčević, „Sjećanje na prihvat prognanih Banjalučana u Davoru 1995 godine“; dr. sc. Franjo Komarica, „Protjerivanje nesrpskog stanovništva – dogovor!“; Vinko kardinal Puljić, „Stanje katoličkih župa Vrhbosanske nadbiskupije na području Republike Srpske između 1991. i 2014. godine“; mr. sc. Andrej Plenković, „Pogledi Europske Unije prema budućnosti Bosne i Hercegovine“; dr. sc. Ivo Miro Jović, „Dvadeset godina od Daytonsko-pariškog ugovora – ciljevi i ostvarenja“; Patsy Sorensen, „Ništa nije, sve će biti, sve se mijenja“; prof. dr. sc. Miodrag Živanović, „Dekonstrukcija diskriminacije“; Gordana Katana, „Položaj Hrvata u Republici Srpskoj u kontekstu provedbe ustavnog načela o jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda“; mr. sc. Frano Piplović, „Proces rapidnog iskorjenjivanja domicilnog, autohtonog hrvatskog stanovništva s područja RS-a“; mr. sc. Davor Čordaš, „Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica u Vladi RS-a – potpora povratku i doprinos obnovi“; mr. sc. Frano Piplović, „Foto dokumentarna izložba o provedenom progonu banjalučkih Hrvata i Bošnjaka“. U knjizi su i dvije recenzije, autora, mr. sc. Tanje Topić „Protiv razarajuće moći šutnje“ i akademika dr. sc. Zlatka Kramarića „Kulturom pamćenja protiv kulture zaborava“.

Hrvatska udruga Benedikt /HIA
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *