Danas konstituiran deveti saziv Hrvatskog sabora

Danas je konstituiran dveti saziv Hrvatskog sabora, koji je  izabran 11. rujna, a izabran je i novi predsjednik Sabora čelnik Mosta Božu Petrova. To je prva sjednica na kojoj prisustvuju novizabrani saborski zastupnici.

Sjednicu je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. Pozdravio je nazočne uzvanike i saborske zastupnike.  Reiner je izjavio, među ostalim, da je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nakon održanih izbora sazvala ovu sjednicu Sabora te da je ovom prigodom prisutno 145 zastupnika.

Ukratko se osvrnuo na dosadašnji rad osmog saziva Sabora. Razdoblje u kojem sam imao čast predsjedati ovim visokim domom bilo je turbulentno i u političkom smislu jako različito od prethodnih razdoblja. Nije trajalo ni pola godine i bilo je obilježeno mnogim lutanjima u politici, iako je trenutak bio takav da se tražila jasna vizija i jedinstvo te zajedništvo kojem, nažalost, nismo svjedočili, rekao je Reiner.

Mnoge diskusije, umjesto o gospodarstvu i drugim ključnim pitanjima u RH, vodile su se o mnogim temama od prije 70-ak godina. Nadam se da će se ovaj Sabor voditi temama u vezi s perspektivom Hrvatske.

Mogli smo i morali učiniti mnogo više. Sabor kao vrhovno tijelo suodgovoran je za sve ono dobro što se događalo, ali i za ono što je moglo biti bolje. Zbog onih koji su živote dali za Hrvatsku moramo biti prema svima milosrdni i prema nikome zluradi. Za stvaranje demokracije važno je ostaviti prošlost i okrenuti se budućnosti, ne zbog sebe, nego zbog svojih potomaka. Zbog njih moramo razvijati i demokraciju. Da mogu reći sve što žele i što vjeruju, a da to ne ugrožava drugog pojedinca. Nijedna žrtva za Domovinu ne smije biti prevelika, izjavio je Željko Reiner.

Učinjene su i neke dobre stvari – vratili smo pokroviteljstvo nad obilježavanjem stradanja žrtava u Bleiburgu; obilježili smo proboj zatočenika u logoru Jasenovac  bez političkih govora, već dostojanstveno; prvi put smo obilježili u Saboru europski dan žrtava totalitarnih i autoritarnih režima; obilježili smo i obljetnicu islama u Hrvatskoj; Sabor je barem dijelom u svom početku sudjelovao u gospodarskom oporavku Hrvatske, rekao je Reiner i dodao da zastupnici u svom radu trebaju biti i aktivni i hrabri. Izrazio je nadu da će novi saziv nastaviti razvijati parlamentarnu demokraciju. Samo na taj način možemo ostvariti snove niza generacija, rekao je.

Potom su pristupili izboru predsjednika Hrvatskog sabora. Za izbor predsjednika podnesen je jedan prijedlog, i to Božo Petrov. Prijedlog je obrazložila Ines Strenja Linić. Nakon toga je Reiner rekao da postoji kvorum te je uslijedilo glasovanje o Petrovu kao predsjedniku Hrvatskog sabora. Od 145 prisutnih za je bilo 132, suzdržanih 12, a jedan protiv.  Ovime je Hrvatski sabor konstituiran.

Naglasio je kako se svi zasupnici s ponosom i maksimalnom odgovornošću moraju odnositi prema svojoj zadaći. Hrvatski sabor ima ulogu nadzora vlade i drugih državnih institucija. Ustavom RH i Poslovnikom Hrvatskog sabora predviđeni su instituti koji se nisu do sada koristili. Zalagat ću se za jačanje uloge saborskih odbora. Saboraska radna tijela mogu ojačati poziciju Hrvatskog sabora. Zalagat ću se za snaženje Hrvatskog sabora u odnosu prema građanima, sindikatima, medijima. Nastojat ću da Sabor bude aktivan u tijelima Europske unije, istaknuo je, među ostalim, Petrov u svom govoru.

Novoizabrani predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov zahvalio je na izboru za čelno mjesto najvažnije institucije države. Obveza mi je ovoj dužnosti pristupiti objektivno i nepristrano. Možete biti sigurni da ću pravodobno uvrštavati sve prijedloge pravovremeno u dnevni red sabora. Budite uvjereni da ću se zalagati da Sabor bude doista državni parlament i najviše predstavničko tijelo i najviša demokratska institucija u državi, rekao je Petrov u svom govoru.

Naglasio je kako pred ovim sazivom Sabora i ovom vladom stoje veliki zadaci i izazovi. Izbori su pokazali demokratsku volju građana i potvrdili volju građana da se provedu bitne reforme. To je moguće ostvariti samo u tolerantnoj raspravi. Vjerujem kako ćemo oko važnih pitanja postići konsenzus svih stranaka u Saboru, istaknuo je.

Petrov je predložio dnevni red te je uslijedio izbor predsjednika i članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Za predsjednika je izabran Žarko Tušek, a za članove Domagoj Hajduković, Ivan Klarin, Nada Turina Đurić, Damir Felak, Josip Križanić, Tomislav Klarić i Miroslav Šimić.
Od 145 zastupnika za njih su glasovala 133, osam ih je bilo suzdržanih, a četvero protiv.

Mandatno imunitetno povjerenstvo je nakon svog prvog sastanka poručilo da je u Sabor izabran 151 zastupnik te je pročitao njihova imena. Kada Sabor prihvati izvješće MIP-a, zastupnici daju prisegu.

Danas bi trebali biti poznati i potpredsjednici Sabora, HDZ na tim mjestima želi Željka Reinera, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića. Oporbi pripadaju dva mjesta, a za sada se zna da će HNS predložiti predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka.

Sabor bi trebao formirati i 30-ak radnih tijela, izabrati njihove predsjednike i članove. Trebao bi to biti rutinski posao, nakon što su glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili da će vladajućima pripasti čelna mjesta u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tradicionalno predsjedati zastupnik iz kluba nacionalnih manjina.

Sabor će zasjedanje nastaviti sutra raspravom o prijedlozima zakona koji su rezultat dogovora HDZ-a i Mosta, a potom i u ponedjeljak. U utorak ili srijedu očekuje se glasovanje o povjerenju Vladi Andreja Plenkovića.

Odluku o sazivanju prvog zasjedanja, na temelju ustavnih ovlasti, donijela je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Galerija slika jutarnjeg lista danas iz sabornice

hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *