Tko je Nina Obuljen koja je naslijedila Zlatka Hasanbegovića?

Nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek vjerojatno je jedina ministrica iz Vlade Andreja Plenkovića koju bi u svojim redovima rado vidjeli i u opoziciji. Štoviše, ovog ljeta kada se na Iblerovu trgu slagala križaljka potencijalnih ministara, na stol predsjednika SDP-a Zorana Milanovića stigao je i prijedlog o Nini Obuljen za ministricu kulture, piše vecernji.hr.

Milanoviću su Ninu Obuljen Koržinek predložili ugledni kulturnjaci s kojima je SDP kontaktirao za vrijeme izborne kampanje, između ostalog, i s pitanjem koga oni vide kao najbolju osobu na čelu resora kulture u kojemu je, nakon kratkog mandata bivšeg ministra, HDZ-ova Zlatka Hasanbegovića, ostalo štošta za popravljati.

Istina je da su nam nezavisni kulturnjaci dali nekoliko imena onih koje oni vide kao dobrog ministra kulture i među njima je bilo ime i Nine Obuljen. Dakle, ona nije bila kandidat ljevice, nego prijedlog tih kulturnjaka od kojih smo tražili prijedloge osoba koje bi, po njima, bile prihvatljive i ljevici i desnici  izjavio je za vecernji.hr član Predsjedništva SDP-a Siniša Hajdaš Dončić .

Ninu Obuljan u svom timu je želio vidjeti  Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik , prema izvorima vecernjeg.hr, zvao ju je u svoj najuži tim brzo nakon što je stigao na Pantovčak i nudio joj neki oblik suradnje. Nina Obuljen Koržinek to je odbila. Tada je još uvijek bila pomoćnica HDZ-ovu ministru kulture Boži Biškupiću kojeg, kažu upućeni, izrazito cijeni i kojeg je doživljavala kao svog mentora. Svi sugovornici s “lijevog spektra” s kojima su razgovarali iz  vecernjeg lista u četvrtak a koji su htjeli ostati anonimni da joj ne štete, kažu da je iznimno korektna i obrazovana osoba. Uvjereni su da će novi posao raditi jako dobro, ali i da će je, kao i sve ministre kulture, zateći vječni problem, a to je jako puno gladnih usta, a malo novca.


7 razloga protiv Nine  Obuljan

Uoči objavljivanja imena kandidata za ministra kulture neke braniteljske udruge izrazile su otvoreno protivljenje protiv Nine Obuljen Koržinek. U javnosti su iznijeli više optužbi, jedna od njih se odnosila na članstvo u Upravnom odboru Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Željeli su da mandatar odustane od nje kao kandidatkinje za ministricu kulture i na tom mjestu ostavi Zlatka Hasanbegovića te da se optuži HAVC za navodni kriminal.
Za što se teretila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, odnosno HAVC?

1. Braniteljske udruge optužuju HAVC za navodni kriminal i navodno podižu tužbu protiv čelnih ljudi Hrvoja Hribara, ravnatelja HAVC-a, te Nine Obuljen Koržinek, tada kandidatkinje za ministricu kulture. HAVC odbacuje sve optužbe i naziva ih ‘neutemeljenim i instruiranim optužbama’ te ‘klevetničkim objavama’ dijela udruga iz Domovinskog rata.

ŠTO JE HAVC?Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) je javna ustanova koju je osnovala Vlada RH 1. siječnja 2008. godine na temelju Zakona o audiovizualnim djelatnostima s idejom da promiče audiovizualno stvaralaštvo, odnosno potiče obavljanje, organiziranje i financiranje priprema, razvoja, proizvodnje, distribucije i prikazivanja hrvatskih, europskih i svjetskih audiovizualnih djela. U trenutku osnutka HAVC-a u Ministarstvu kulture je na mjestu državne tajnice, zadužene za kulturu i medije, bila Nina Obuljen Koržinek. U HAVC-u je 2012. godine uveden program poticaja koji hrvatskom proračunu donosi milijunske prihode. Kroz taj program u protekle četiri godine zaposleno je više od 1500 filmskih radnika, a blagodati ubiru i mnoge druge gospodarske grane. Samo u 2015. godini u državni proračun kroz razne vidove poreza uprihođeno je više od 50 milijuna kuna. Zahvaljujući tom sustavu poticaja Hrvatska je postala iznimno atraktivna destinacija za međunarodne koprodukcije, a pridonio je i razvoju filmskog turizma, što postaje sve lukrativnija grana.

2. Nini Obuljen Koržinek najviše su zamjerali članstvo u Upravnom odboru HAVC-a, optužujući je da je kao članica tog tijela odgovorna za sufinanciranje filma 15 minuta – Masakr u Dvoru’ u produkciji Nukleus filma. Film su etiketirali kao ‘pročetnički pamflet’, u kojem je prema njihovom mišljenju ‘difamiran hrvatski ratnik i hrvatska vojska kao počinitelj zločina’.

Nina Obuljen Koržinek je odbacila sve optužbe, napomenuvši da kao članica Upravnog odbora HAVC-a (od veljače 2015. godine) ni na koji način nije sudjelovala u donošenju odluka o financiranju filmova nego isključivo u nadziranju poslovanja HAVC-a kao ustanove. Naime, članovi Upravnog odbora HAVC-a nadziru programe rada i razvoja te se brinu da Centar djeluje u skladu sa zakonom, dakle ne bave se raspodjelom novca niti odlučuju o financiranju filmova. O raspodjeli novca za programske djelatnosti odlučuje drugo tijelo HAVC-a – Hrvatsko audiovizualno vijeće.

Nina Obuljen Koržinek je u svom priopćenju objasnila da je HAVC podrobno izvijestio ministra kulture, a zatim i javnost, kako je za film ‘15 minuta – Masakr u Dvoru‘ odobrio sredstva na temelju scenarija pristiglog na natječaj. U tom scenariju nije bilo spornih elemenata. Istaknula je da je producent filma, bez traženja odobrenja HAVC-a, jednostrano i po njezinom osobnom uvjerenju nedopustivo izmijenio odobreni scenarij i zatim ga mimo propisane procedure pustio u distribuciju. Nakon toga je HAVC poduzeo sve potrebne radnje te je producentu naloženo da vrati novac. Dakle, producentska kuća Nukleus je vratila novac nakon što je promijenila scenarij filma ‘Masakr u Dvoru’.
Nina Obuljen Koržinek je za N1 izjavila da je Upravni odbor HAVC-a poslao Zlatku Hasanbegoviću 20 kartica vrlo detaljne ekspertize o slučaju tog filma, uključivši podatak o vraćenim sredstvima. Također je dodala da ne zna zašto Ministarstvo kulture o tome nije izvijestilo predstavnike braniteljskih udruga. Neiznošenjem podataka doprinijeli su medijskim manipulacijama, istaknula je, što je prijavljeno policiji i pravosuđu.

3.
Neke braniteljske udruge optužile su je da falsificira i mjesto i ulogu – zakonsku obavezu Upravnog odbora HAVC-a, a to je nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a, napominjući da su članovi Upravnog odbora HAVC-a bili dužni i zakonom obavezni smijeniti ravnatelja HAVC-a zbog više kršenja zakona.

Nina Obuljen Koržinek je istaknula u priopćenju da je u HAVC-u u proteklih nekoliko godina obavljen niz nadzora (Državna revizija, upravni nadzor, financijski nadzor Ministarstva financija itd.) i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti koje se navode u medijima. Izjavila je da su sve te klevete i anonimne prijave koje godinama plasiraju iste osobe bile predmetom sudskih sporova. Donesene su zasad dvije nepravomoćne i jedna pravomoćna presuda hrvatskih sudova, u kojima se potvrđuje kako nikakvih nezakonitih radnji u dodjeli sredstava i radu HAVC-a nije bilo te da se u slučaju medijskih objava radi o neistinama i klevetama.

4. Nikola Kajkić, jedan od scenarista filma ‘Ovčara – neispričana priča‘, ujedno predsjednik Nacionalnog sindikata policije, prozvao ju je da kao članica Upravnog odbora HAVC-a nije odobrila financiranje tog filma.

Nina Obuljen Koržinek je odgovorila da ne sudjeluje i da nikad nije sudjelovala u odluci o financiranju bilo kojeg filma, pa tako ni ‘Ovčare’, jer Upravno vijeće ne donosi odluke o raspodjeli novca. Također je objasnila da je HAVC financirao brojne filmove vezane uz Domovinski rat, od dokumentarnih do igranih filmova na temelju odabira scenarija. Zaključila je da je HAVC doista radio ono što mu je dužnost, da promovira hrvatski film i hrvatsku kulturu.

5. Branitelji je terete da je kao državna tajnica Ministarstva kulture 2008. godine knjige umirovljenog generala Slobodana Praljka, uglavnom o ratu u BiH te o odnosima Hrvatske i BiH, proglasila šundom, zbog čega je on navodno morao platiti više od 600.000 kuna PDV-a na ime neplaćenog poreza za tih osamnaest djela.

Nina Obuljen Koržinek izjavila je za N1 da nikad ništa nije proglasila šundom jer za to ne postoji osnova u zakonu te je odbacila takve optužbe nazvavši ih insinuacijama. U priopćenju poslanom medijima pojasnila je da je potpisala mišljenje stručnih službi kako se radi o brošurama, naglasivši da se riječ ‘šund’ uopće nije spomenula niti bi je ona ikad koristila. Dodala je i to da su u daljnjoj proceduri te knjige oslobođene PDV-a i tvrtka generala Praljka nije morala platiti nikakav porez. Na kraju je zaključila kako apsolutno podržava napore generala Praljka da dokumentima potkrijepi svoju obranu na sudu i misli da mu država u tom smislu treba pružiti svu moguću pomoć.

6. Zamjeraju joj i rad na mjestu predsjednice Programskog vijeća HRT-a u mandatu Gorana Radmana. Predbacuju joj navodnu cenzuru dokumentarnog serijala ‘Zločini komunizma u Hrvatskoj’ koji je nakon samo četiri epizode skinut s programa HRT-a.

Nakon objave ove vijesti 2014. godine stigao je odgovor HRT-a da će ‘četvrta epizoda biti emitirana naknadno’ jer je stav uredništva da ta tema zahtijeva širu javnu raspravu u kojoj će HRT organizirati i okrugli stol, a u sklopu kojeg će biti prikazana ta epizoda. Nina Obuljen Koržinek je tom prigodom istaknula da Programsko vijeće HRT-a nema zakonske osnove kojom bi moglo utjecati na takvu odluku, nego jedino može poslije pitati zašto je nešto učinjeno.

7. Ministarstvo kulture za vrijeme mandata ministra Bože Biškupića, kad je ona bila državna tajnica, financijski je poduprlo objavljivanje znanstvene monografije lingvistice Snježane KordićJezik i nacionalizam’. Po njihovom mišljenju, ta je knjiga sporna jer negira postojanje hrvatskog jezika.

Ministarstvo kulture je već tada poslalo očitovanje, koje je potpisala tadašnja državna tajnica Nina Obuljen, u kojem je objašnjeno da su se članovi Komisije vodili ‘kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevnopolitičkim motivima . (T-portal)

vecernji.hr/T-portal/HIA
foto:hrt

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *