Radovi na obnovi oštećenog Isusovog groba

Radovi na obnovi Isusova groba pod nazoraom tima stručnjaka s atenskog sveučilišta National Technical pod strogim su  nadzoru profesorice Antonije Moropoulou.

Prije pet mjeseci kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji počele su obnovu teško oštećenog Isusova groba u jeruzalemskoj Bazilici svetog Groba, a prije nekoliko dana prvi put u novijoj povijesti radnici koji rade na obnovi groba maknuli su mramornu ploču koja pokriva originalnu “klupu” na kojoj je bilo položeno tijelo Isusa Krista.

Cijelu priču oko pomicanja mramorne ploče i obnove Kristova groba objavio je u svom dokumentarcu National Geographic, a povjesničari ističu kako je mramorna ploča na mjesto gdje je u grob položen Krist postavljena 1555. godine, a možda i prije.

– Kada je ploča povučena, iznenadili smo se količinom i očuvanošću materijala koje smo zatekli ispod, a sada će stručnjaci imati dugotrajan posao analizirati i otkriti sastav stijene na kojoj je ležalo Kristovo tijelo – kazao je za National Geographic arheolog Fredrik Hiebert. Radove na obnovi Isusova groba obavlja tim stručnjaka s atenskog sveučilišta National Technical, pod strogim nadzorom profesorice  Antonije Moropoulou. Mramornu Edikulu, koja se nalazi pod kupolom crkve podignute na mjestu gdje je, prema kršćanskoj tradiciji bila špilja u koju je položeno Isusovo tijelo, tijekom obnove će rastaviti i ponovo sastaviti, a samo će iznimno krhki ili slomljeni dijelovi biti zamijenjeni. Mramorne ploče bit će očišćene i konzervirane, a struktura koja ih podupire učvršćena.

Kalvarija – Golgota nije brežuljak, kako mnogi misle, nego je malo kameno uzvišenje, visoko možda desetak metara. Na tome mjestu u Isusovo vrijeme vješali su zločince da budu na upozorenje svim prolaznicima koji su tuda ulazili i izlazili iz grada – objašnjavao je u svoje doba jedan od naših najboljih poznavatelja Svete Zemlje dr. Adalbert Rebić.

Obnovili je i križari

– Car Hadrijan 135. godine mjesto je dao zatrpati zemljom i sagraditi trg, a 326. car Konstantin dao je teren iskopati. Našli su Isusov grob i križeve u jednoj cisterni pokraj groba. Konstantin je tu dao sagraditi veličanstvenu Baziliku Groba Isusova, a 335. jeruzalemski biskup Makarije svečano ju je posvetio – pisao je dr. Rebić.

Bila je to velika bazilika s trijemom zvanim Martyrium, s pet lađa i apsidom, a slijeva i zdesna bio je prolaz u dvorište. Iza apside, a iz dvorišta, moglo se popeti s jedne strane stubama na Kalvariju, a s druge strane, malo dalje, otići u rotondu ispod koje je bio Isusov grob.

– Baziliku su 614. uništili Perzijanci, a 1009. muslimani Arapi te su je u 12. stoljeću u manjem opsegu obnovili križari. Poslije poraza križara iz stoljeća u stoljeće crkva je sve više stradavala, a 1555. obnovio ju je naš zemljak Hrvat, p. Bonifacije Drkolica, Dubrovčanin. No, požar ju je uništio 1808. – pisao je dr. Rebić, dodavši kako franjevci nisu mogli dobiti novac sa zapada za obnovu, pa su to iskoristili grkoistočni kršćani (pravoslavci), koji su dobili dozvolu za obnovu od sultana u Carigradu i novac od istočnih kršćana te su obnovili baziliku.

– Zapravo su je još više demolirali. Uništili su u njoj svaki trag latinskog i križarskog katolicizma i pretvorili je u tipičnu grkoistočnjačku pravoslavnu crkvu. Kasnije se pitanje vlasništva uredilo tako da su suvlasnici bazilike katolici, grkoistočni, Armenci, Kopti, sirojakobiti i Abesinci. Svatko od njih smije samo u određene sate slaviti u bazilici svoju službu Božju. Katolici rano izjutra. Zato su franjevci do bazilike sagradili svoju vlastitu kapelu u čast Isusova uskrsnuća, gdje hodočasnici mogu slaviti euharistiju u svako doba dana – objasnio je dr. Rebić.

Zapravo, na snazi je još uvijek “Status quo” iz 1852. godine kada otomanski sultan Abdul Medžid I. na molbu Grčke pravoslavne crkve donosi istoimeni “firman”, kojim “zamrzava” trenutačno stanje podjele svetih mjesta u Bazilici Svetoga groba, Bazilici Isusova rođenja i Crkvi Marijina groba u Getsemaniju, a kojemu su prethodile brojne svađe i fizički obračuni. Prema “firmanu”, taj “Status quo” određuje da se Bazilika Svetoga groba dijeli među Grčkom pravoslavnom crkvom, franjevačkim redom, Armenskom crkvom, Koptskom crkvom, Sirijskom crkvom i Etiopskom crkvom, da se franjevački red smatra čuvarem svetih mjesta za katolike jer su tu titulu dobili još u 14. stoljeću od pape Klementa VI., da je Grčki pravoslavni patrijarhat službeni predstavnik cijele kršćanske zajednice od 1463., tj. deset godina od pada Istočnog Bizantskog Carstva te da Armenska crkva ima posebno mjesto, tik uz katolike i pravoslavce, zbog deklaracije sultana Mahmuda II. iz 1829. godine kojim se on tim činom zahvaljuje Armencima za pomoć Imperiju.

Zamjena slomljenih dijelova

Hodočasnicima je zacijelo najzanimljivija informacija da zbog svađa među kršćanima ključeve bazilike drže dvije muslimanske obitelji, Nusseibah i Judeh, koje ceremonijalno svako jutro otključavaju baziliku i svaku večer ponovno je zaključavaju. Sadašnji plan obnove edikule je njezino rastavljanje i ponovno sastavljanje. Zamijenjeni će biti samo iznimno krhki ili slomljeni dijelovi, a mramorne ploče bit će očišćene i konzervirane, dok će se struktura koja ih podupire dodatno učvrstiti. Radove će financirati tri glavne kršćanske denominacije koje upravljaju Bazilikom Svetoga groba, grčka vlada, a dio novca prikupit će se i donacijama, među kojima bi trebala biti i ona jordanskog kralja Abdulaha II., koju je objavio proglasom 10. travnja i koju je jeruzalemski grčko-pravoslavni patrijarh Teofil III. primio kao “gestu izrazite velikodušnosti”.

– Uloga koju Jordan ima u zaštiti nazočnosti kršćana u Svetoj Zemlji jasna je i neporeciva. Kralj Abdullah upravlja naporima svih Jordanaca u sijanju sjemena ljubavi i bratstva među muslimanima i kršćanima, u ovo doba u kojemu u sektaškim ratovima izgaraju cijele nacije – rekao je patrijarh Teofil III. Studiju i nacrt radova pripremilo je Nacionalno tehničko sveučilište iz Atene i svi su s njime suglasni. Očekuje se da će restauracija trajati oko osam mjeseci i da bi početkom 2017. sve trebalo biti dovršeno, a tijekom radova bazilika će biti otvorena.

vecernji.hr/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *