Europska unija i Kanada potpisale CETA sporazum

Europska unija i Kanada danas su potpisale sporazum o slobodnoj trgovini (CETA) na summitu europskih i kanadskih čelnika u Bruxellesu.

Sporazum su u ime EU-a potpisali predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker te slovački premijer Robert Fico, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava EU-om. S kanadske strane sporazum je potpisao premijer Justin Trudeau. Nekoliko sati prije potpisivanja, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da je samo prije nekoliko dana ovaj sporazum u javnosti već bio proglašen mrtvim, a ‘danas imamo sporazum koji se može smatrati standardom za buduće trgovačke sporazume’.

Današnje potpisivanje također je poruka onima koji su otpisali EU kao neučinkovitu, nesposobnu za sklapanje sporazuma i okrenutu prema sebi. EU ne okreće leđa svijetu, odlučna je više nego ikad surađivati sa svojim parnterima i braniti svoje vrijednosti te stvarati mogućnosti za svoje građane i poduzeća – rekao je Schulz.

Dodao je da se protiv globalizacije ne može boriti samoizolacijom, nego kroz aktivno sudjelovanje u preoblikovanju trgovinskog sustava. Potpisivanje sporazuma prvotno je bilo predviđeno za 27. listopada, ali je odgođeno jer je nedostajala suglasnost svih zemalja članica EU-a.

Nakon što je valonski parlament u petak dao suglasnost saveznoj belgijskoj vladi da potpiše sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom, Tusk je na Twitteru objavio da je “cilj ostvaren” te da će sporazum s Kanadom biti potpisan u nedjelju.

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade (CETA) trebao je biti potpisan u četvrtak, no to je odgođeno jer sporazum nije dobio “zeleno svjetlo” parlamenta belgijske pokrajine Valonije. Valonski parlament u petak je konačno izglasao suglasnost, nakon čega je objavljeno da je  svih 28 država članica odobrilo potpisivanje sporazuma s Kanadom.

Njegovim stupanjem na snagu više od 98 %  svih kanadskih i europskih tarifnih linija trebalo bi biti oslobođeno carina, uključujući 92 % kanadskih carina na poljoprivredne proizvode. Procjenjuje se da će se izvoz iz EU-a u Kanadu povećati za 24 % godišnje.

Europska unija, koja ima preko 500 milijuna stanovnika ostvarila je 2015. s Kanadom, u kojoj živi 35 milijuna ljudi, višak od 6,9 milijardi eura u trgovini robom i 3,8 milijardi eura u trgovini uslugama. Europska komisija navodi da će CETA donijeti “opipljive“ koristi europskim tvrtkama jer će se ukinuti 99 posto carina. Od prvog dana privremene primjene sporazuma, Kanada će ukinuti carine za robu iz EU-a u vrijednosti 400 milijuna eura, a na kraju tranzicijskog razdoblja za ukidanje carine ta brojka će narasti na 500 milijuna eura godišnje. Očekuje se da će CETA potaknuti trgovinu uslugama te omogućiti i olakšati pristup europskim pružateljima usluga u područjima u kojima poduzeća iz EU-a prednjače u svijetu, od pomorskih, telekomunikacijskih i inženjerskih usluga do usluga u području okoliša i računovodstvenih usluga.

Poduzećima iz EU-a omogućit će se sudjelovanje u kanadskim javnim natječajima na svim razinama vlasti (saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj) u raznim područjima od informatičkih sustava do cesta i željeznice. To je veliki dobitak za europske tvrtke, jer je EU već omogućili široki pristup kanadskim tvrtama. Kanada se isto tako obvezala da će slijediti pristup EU-a te sve javne natječaje objavljivati na istoj web-stranici. Na taj će način zainteresirana poduzeća iz EU-a moći lakše doći do potrebnih informacija o javnim natječajima u Kanadi. Zahvaljujući CETA-i kanadska poduzeća i poduzeća iz EU-a moći će se natjecati pod uistinu ravnopravnim uvjetima. Obje su se strane obvezale da u nijednom trenutku neće ugroziti visoke standarde EU-a zbog komercijalnih interesa.

Više od 140 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode i pića uživat će visok stupanj zaštite na kanadskom tržištu. Zagovornici sporazuma tvrde da će CETA povećati razmjenu između partnera za 20 posto i potaknuti rast obaju gospodarstava. Za Kanadu je sporazum važan i zbog toga što smanjuje njezinu ovisnost o Sjedinjenim Državama, koje su njezino glavno izvozno tržište. Da bi sporazum u potpunosti stupio na snagu potrebna je ratifikacija u svim zemljama članicama EU-a, što će, sudeći po valonskom slučaju, biti daleko teže i što će trajati nekoliko godina.

Dok se ne dovrši ratifikacija neće se primjenjivati najsporniji dio sporazuma – odredba o arbitraži za investicijske sporove. Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada. Pregovori o CETA-i vodili su se od 2009. a završili su u kolovozu 2014. godine.

Protivnici ovog sporazuma proteklih su mjeseci organizirali prosvjede diljem Europe, zabrinuti da će se zbog tog sporazuma smanjeni standardi zaštite potrošača i okoliša u EU.

Protivnici CETA-e, koji nisu samo u Valoniji, nego ih ima posvuda u EU, vide u tom sporazumu odskočnu dasku za puno veći sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama, o kojem se još pregovara i koji nailazi na još veći otpor. Protivljenje Valonije dospjelo je u središte pozornosti tek posljednjih dana, dok je malo poznato da su u posljednjih godinu i pol dana u valonskom parlamentu vođene iscrpne rasprave u kojima su sudjelovali i stručnjaci i u kojima se analizirao sadržaj i učinci sporazuma napisanog na preko 1600 stranica.

Najspornija pojedinost u tom sporazumu je strah od mogućnosti da velike multinacionalne kompanije tuže države članice pred međunarodnim arbitražnim sudovima kada vlade donesu odluke u korist interesa javnosti, a na štetu tih kompanija. Na taj način, te kompanije mogu zaobići nacionalne sudove. Sličan mehanizam omogućio je američkom duhanskom divu Philipu Morrisu da zbog gubitka očekivane dobiti tuži urugvajsku vladu koja je donijela zakone za suzbijanje pušenja u interesu javnog zdravlja.

Sustav koji uvodi CETA pod nazivom Investicijski sudski sustav bit će predmet propitivanja na Sudu EU-a ali i na njemačkom ustavnom sudu. Ako bi taj sustav pao na tim sudovima, to bi dovelo do poništenja CETA-e. Stalni arbitražni sud, koji predviđa CETA, imat će 15 profesionalnih sudaca koje će imenovati EU i Kanada. Sve rasprave na tom sudu bit će javne i postojat će mogućnost žalbe. Nevladine organizacije i dalje tvrde da taj sustav i dalje omogućava multinacionalnim kompanijama zaobilaženje domaćih sudova. Nevladina udruga Greenpeace ističe da CETA ‘neće preživjeti demokratsku i pravnu provjeru’ tijekom ratifikacijskog procesa te poziva vlade da raskinu s ‘korporativnim lobistima i uspostave trgovinsku politiku koja poštuje demokraciju i promiče javni interes’.

Problem s potpisivanjem CETA-e doveo je u pitanje sposobnost Europske unije da uopće zaključuje trgovinske sporazume i to u trenutku kada se projekt europskih integracija nalazi na velikoj kušnji zbog Brexita, migrantske krize i terorističkih napada.
jutarnji.hr/hia
foto:Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *