Optužnice u BiH su na temelju dokumenata iz 2013. iz hrvatskih arhiva

Kako optužnice i istrage protiv hrvatskih državljana u BiH nisu novost – i danas se vode rasprave o tome je li bilo propusta u radu mjerodavnih institucija i kojim kanalima su iz Hrvatske odlazili tajni dokumenti.

Kako istrage protiv hrvatskih državljana u susjednoj zemlji nisu novost – i danas se vode rasprave o tome je li bilo propusta u radu mjerodavnih institucija i kojim kanalima su iz Hrvatske odlazili tajni dokumenti.

Već 15 godina, Damir Krstičević čita o optužnicama iz BiH. No, nakon Orašja, kaže, nema dvojbe. Uhićenja su dio političke strategije. Da je riječ o procesu, i to selektivnom, upozorava i general Pavo Miljavac, pogotovo ako se pogleda tko je uhićen.

A popisi su krojeni i na temelju dokumentacije iz hrvatskih arhiva koji se od 2000. godine, podsjeća ravnatelj memorijalnog centra, iznose iz Hrvatske. Protokolom iz 2005. i 2013., kaže, uređeno je tko odobrava što se smije iznijeti.

Sumnja se kako su sporni dokumenti o Orašju izneseni 2012., godinu dana prije nego što je Mladen Bajić potpisao sporazum s kolegom iz BiH.

Bivši SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pak podsjeća da je Milanovićeva Vlada 2015-e naredila da se zabrani selektivno izvlačenje dokumenata.

A je li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović znala što se u Bosni sprema? Jučer ističe kako su je uhićenja iznenadila. No, o čemu se onda razgovaralo na sastanku u svibnju na kojem su bili i bivši premijer Orešković te bivši ministar vanjskih poslova Kovač?

Saborski odbor za Hrvate izvan domovine nema dvojbe. Uhićenja u Orašju potvrda su sustavne politike obespravljivanja Hrvata u BiH. Pa se, kažu, nameće dojam da se uvijek rade incidenti kad god BiH dobije potporu na europskom putu što, čini se, ne odgovara ni Srbima ni Bošnjacima.


Državno odvjetništvo BiH: Ne radi se o zajedničkom zločinačkom pothvatu nego o ratnom zločinu

Tužiteljstvo BiH opovrgnulo je da se u predmetu ratnih zločina na području općine Orašje protiv generala HVO-a Đure Matuzovića i drugih radi o zajedničkom zločinačkom pothvatu. Riječ je, kažu, o ratnom zločinu.
U priopćenju se objašnjava kako se radi o zločinima protiv čovječnosti i ratnom zločinu protiv ratnih zarobljenika po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti.

I danas su uhićenja u Orašju najvažnija tema visoke politike

Na Vladi je osnovan Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima, a uhićenim hrvatskim državljanima osigurana je pravna, operativna i konzularna pomoć. Premijer Andrej Plenković smatra kako su se optužnice dugo pripremale. Njihov je tajming, poručuje premijer, indikativan.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje naglasio je da je još u prošlom sazivu vlade zatražio analizu svih optužnica iz Bosne i Hercegovine.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević cijeli je slučaj uhićenja branitelja u Bosanskoj Posavini ocijenio političkim procesom čiji je cilj destabilizirati Hrvatsku. Kaže kako nema službenu potvrdu da je i njegovo ime na optužnicama iz BiH kojima se terete pripadnici HVO-a i HV-a.
Odbor za nacionalnu sigurnost zaključio je da je na djelu selektivno tumačenje ratnog zločina.

HDZ-ov član Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Željko Raguž smatra da se sud i tužiteljstvo u BiH zloporabljuju. Predsjednik tog Odbora Božo Ljubić prozvao je vladu Zorana Milanovića da je odgovorna što je istražiteljima iz BiH omogućeno selektivnog prekapanje hrvatskih arhiva. Iz SDP-a to odbacuju.

A u Orašju sve ove dane od uhićenja vlada isti nemir. Ljudi osuđuju uhićenja i način na koji su izvedena, a udruge proizišle iz Domovinskog rata s toga područja za sutra su najavile prosvjed.

hrt/hia
foto

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *