Preminuo Fidel Castro, u Kubi sedam dana žalosti

Preminuo je Fidel Castro (90), kubanski političar koji je izgradio komunističku državu na pragu Sjedinjenih Država i tijekom pet desetljeća vladavine neprestano se s njima sukobljavao.

Castro je prije deset godina obolio je od teške crijevne viroze te je nakon toga bio lošeg zdravlja. Prije osam godina vlast je formalno predao svom bratu Raulu Castru.

Castro je na vast došao nakon revolucije 1959. i u vrijeme hladnoga rata postao jedna od njegovih središnjih figura. Sve vrijeme SAD ga je demonizirao, a s druge su ga strane obožavali mnogi ljevičarski vođe diljem svijeta, posebno u zemljama Latinske Amerike i Afrike.
Castra će povijest pamtiti  kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život – komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.

Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv “Demosten s Kariba”. Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno – iza zatvorske brave.

poslovni darovi
poslovni darovi-ovdje

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti ‘drugdje’, riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila ‘in memoriam’ tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu

Susret s Papom Benediktom XVI

Papa Benedikt XVI u ožujku 2012. godine posjetio je Kubu i susreo se s Fidelom Castrom. Susret dva 80.godišnjaka odvijao se u opuštenoj atmosferi. U jednom trenutku  Castro je upitao Benedikta: A što Papa točno radi?

Papa i Castro razgovarali su tridesetak minuta u veleposlanstvu Vatikana u Havani, na kraju trodnevna Papina posjeta Kubi. Sveti Otac pozvao je na veću slobodu i jaču ulogu Katoličke crkve u naciji koju vode komunisti. Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi kazao je da su Benedikt XVI. (84) i Castro (85) “razmijenili ideje u vrlo prijateljskom ozračju”.oglasnik HIA portalaCastro je 1959. poveo revoluciji i transformirao Kubu u komunističku državu, koju je vodio 49 godina, a 2008. je iz zdravstvenih razloga odstupio s vlasti. Pod njegovom vladavinom, Kuba je godinama sebe nazivala ateističkom državom, iako su se odnosi s crkvom popravili tijekom posljednja dva desetljeća.Castro je na sastanak s Papom stigao u zelenom Mercedesu SUV, uz veliko osiguranje koje je uključivalo i naoružane čuvare. Pri izlasku iz auta pomagala su mu dva suradnika.
“Što papa radi?”, upitao je Castro Benedikta. Papa mu je govorio o svojoj zadaći, svojim putovanjima u inozemstvo i svojoj službi Crkvi, te istaknuo kako je sretan što je na Kubi, gdje je toplo dočekan.Castro je nosio tamnu Reebokovu trenirku i šal usprkos velikih kubanskih vrućina, a Papi je kazao da je čitav posjet pratio na televiziji. Dvoje njegove djece predstavljeno je Svetom Ocu.

Castro je prije četiri godine vlast prepustio svom mlađem bratu Raulu , ali i dalje piše kolumne i sastaje se sa čelnicima koji dolaze u posjet Kubi. Papi je kazao da većinu vremena provodi čitajući i razmišljajući o stanju u svijetu.Njegove kolumne mogu se pronaći na internetu i čitaju se na državnoj televiziji. U njima Fidel Castro govori o svojim omiljenim temama – prijetećem Armagedonu, zlu koje donosi potrošačko društvo te kritikama upućenim na račun starog neprijatelja – SAD-a.
Castro je Benedikta upitao i o promjenama u crkvenoj liturgiji te ga zamolio da mu pošalje knjigu koja će mu pomoći u razmišljanju. Papa je rekao da će razmisliti o tome koju će knjigu poslati Castru.
Tema razgovora bila je i situacija u svijetu, a Papa je Castru govorio i o problemima današnjeg društva i odnosima između vjere i razuma. Castro je prije razgovora kazao da je osjećao veliko poštovanje prema Majci Terezi i Ivanu Pavlu II., s kojim se sastao prije 14 godina na Kubi. Castro je nakon posjeta Ivana Pavla II. ponovno uveo Božić kao blagdan u zemlji, a Benedikt XVI. od njegovog je brata zatražio da vlada razmotri mogućnost da i Uskrs uvede kao praznik ( jutarnji.hr).

vecernji.hr/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *