U Saboru izglasan paket reformskih poreznih zakona

Izglasavanjem prijedloga paketa 16 poreznih zakona u Saboru u petak je potvrđena cjelovita porezna reforma. Izglasavanje je obavljeno bez prisustva oporbenih zastupnika. Razlog protesta odbijanje gotovo svih amandmana koje su oni podnijeli.Sabornicu su prvi napustili zastupnici SDP-a a potom gotovo cijela oporba.

Vlada je ipak prihvatila nekoliko amandamana.

Pri izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, većinom je glasova odbijen amandman da se ne povećava PDV na ugostiteljstvo s 13 na 25 posto, što je tražio Ceh ugostitelja.

Ministru financija Zdravku Mariću, koji podsjeća da je porezna reforma cjelovita, Sabina Glasovac iz SDP-a poručila je da je prijedlog nerazuman i štetan te da Vlada ubija koku koja nese zlatna jaja. Krešo Beljak, iz HSS-a Vladu je pak prozvao ekipom iz Alana Forda. Nije prošao ni kompromisni prijedlog da PDV na pripremu hrane ostane 13 posto, što bi, rekao je Branko Grčić iz SDP-a, zaštitilo poljoprivredu i prehrambenu industriju. Oporbeni zastupnici potom su napustili sabornicu, a preostali su većinom glasova izmijenili Zakon o porezu na dodanu vrijednost, prvi od 16 zakona iz paketa porezne reforme.

Prije glasovanja dnevni je red dopunjen s 15-ak novih točaka, među kojima je i Mostov prijedlog zakona o lokalnim izborima, koji će se pred zastupnicima naći u drugim čitanju.

Na dnevnom redu našli su se i zakonski prijedlozi o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, zakona o računovodstvu, nabavi i registraciji oružja građana, proizvodnji i prometu oružja, izmjene zakona o javnom bilježništvu, uspostava infrastrukture za alternativna goriva, kombiniranom prijevozu tereta, policiji, plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ugostiteljskoj djelatnosti te nekoliko protokola i sporazuma.

Sabor je izmijenio Poslovnik kako bi ga uskladio s nedavnim promjenama u sustavu državne uprave, kada je umjesto zamjenika ministra uvedena dužnost državnog tajnika. Važeći Poslovnik predviđa da na odborima i u Saboru u ime Vlade sudjeluju zamjenici ministra, ne i državni tajnici, pa se sada izmjenama Poslovnika to uređuje.

Sabor je imenovao predsjednika i osam članova Odbora nagrade za sport Franjo Bučar: predsjednik je dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Damir Knjaz, a članovi dekanica splitskog Kineziološkog fakulteta Đurđica Miletić, vrhunski sportaši Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, Mario Stanić i Darko Kralj, te novinarka Mila Horvat.
Također je Maria Krešića, na njegov zahtjev, razriješio dužnosti zamjenika pučke pravobraniteljice

Zasijedanje Sabora počelo je s pet zahtjeva za stankom.

Josip Salapić (HDSSB) izrazio je uvjerenje da će nova Vlada RH naći načina da oživi Slavoniju, regiju koja gospodarski propada i iz koje odlaze mladi i obrazovani ljudi.

Po nekim istraživanjima, svaki treći Baranjac i Slavonac siromašan je čovjek. U 2013. godini oko 6.000 ljudi prijavilo se za odlazak u zemlje Europske unije. Imamo puno neobrađene zemlje, upozorio je Salapić kolege na situaciju u kojoj se nalaze Slavonija, Baranja te grad Osijek, koji danas obilježava svoj dan.

Slavonija je u bivšoj državi bila jedna od najbogatijih regija, nakon Domovinskog rata gospodarski propada, Osijek je danas pusti grad, rekao je Salapić.
Izrazio je čvrsto uvjerenje da će nova hrvatska Vlada kroz Projekt Slavonija ispraviti nepravdu prema toj regiji, ali i osigurati ravnomjeran razvoj cijele države. Siguran sam da će porezna reforma i novi državni proračun biti promjena, rekao je Salapić i pozvao sve stranke na konsenzus oko bitnih nacionalnih tema.

Zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ) podsjetila je kako je 3. prosinca Međunarodni dan osoba s invaliditetom, te da osobe s invaliditetom u Hrvatskoj nisu osobito zadovoljne svojim statusom. Na nama je velika odgovornost da se taj status poboljša, poručila je kolegama, izrazivši uvjerenje da će se to uspjeti.
Ohrabruje je postupanje nove Vlade. Nova Vlada, odnosno njeno resorno ministarstvo, u prvim je danima pokazalo kako je uspješno rješava problem osobnih asistenata, premijer Andrej Plenković u četvrtak je primio osobe s invaliditetom i obećao im aktivan partnerski odnos, a to je ono što smo godinama očekivali, naglasila je Lukačić.

Lukačić je najavila da će se Dan osoba s invaliditetom obilježiti i u Hrvatskom saboru, tematskom sjednicom Odbora za zdravstvo, 13. prosinca u prigodi desete obljetnice donošenja Konvencije i pravima osoba s invaliditetom.

Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) najavio je pokretanje inicijative za osnivanje saborskoga istražnog povjerenstva kako bi se utvrdilo tko je “grobar Imunološkog zavoda” jer smatra da ta tvrtka ne može imati budućnost ako za nju nitko ne bude odgovarao. Imunološki je bio tvrtka koju je vlada zaboravila, a zaboravljena su i imena njegovih grobara. Apeliram na vladu i ministre zdravlja, financija, državne imovine i gospodarstva da Imunološki zavod uvrste u projekcije proračuna i proračun za 2017., kazao je Sinčić nakon stanke koju je o toj temi zatražio u Hrvatskom saboru.

Imunološki bi zavod, kaže, trebao biti strateška tvrtka za Hrvatski, ali političke elite se ponašaju suprotno. Vrijeme je da se saznaju imena grobara Imunološkog jer ako za to nitko ne bude odgovarao, ta tvrtka ne može imati svoju budućnost, poručio je Sinčić. Odgovornima, rekao je, smatra sve vlade do sada – od HDZ-ove do SDP-ove i HNS-ove.

Prošlo je već 50 dana od smrti malog Mirka Vidovića (dječaka koji je umro od salmoneloze nakon što je konzumirao hranu u kojoj su bila zaražena jaja iz Poljske kupljena u jednom trgovačkom lancu), podsjetio je reformist Željko Lacković.

O položaju mladih liječnika govorila je Ines Strenja Linić (Most).

Potom je uslijedila rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, koji je u hitnom postupku, a trebalo bi i uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Zakonom o elektroničkim komunikacijama uređeno je, među ostalim, korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, kao i gradnja, postavljanje, održavanje i uporaba elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

Uvođenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i usluga, za koje su potrebne velike brzine pristupa, danas je nezamislivo bez razvijenog širokopojasnog pristupa internetu i izgrađene širokopojasne mreže koja omogućuje uporabu mnogobrojnih elektroničkih komunikacijskih usluga javnog i privatnog sektora, na dobrobit potrošača i društva općenito.

Isključenost Republike Hrvatske kao cjeline, odnosno pojedinih hrvatskih regija iz suvremenih tokova razvoja digitalnog gospodarstva predstavlja jednu od najvećih opasnosti za dugoročan gospodarski rast i razvoj.

Uvođenje širokopojasnih mreža velikih brzina pridonosi ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu, strateške inicijative u okviru Strategije Europa 2020, koja obvezuje sve države članice Europske unije. U skladu s ciljevima Digitalne agende za Europu potrebno je osigurati da do 2020. svaki građanin Europske unije ima mogućnost pristupa internetu brzinom od najmanje 30 Mbit/s, a najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji ima pretplatu na pristup internetu brzinom od najmanje 100 Mbit/s, navodi se u obrazloženju zakona.

hrt/hia
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *