Slovenija se širi na račun Hrvatske koja još nema odgovora

Slovenija dulje od godinu dana drsko ignorira sve diplomatske note hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova koje joj upućuje zbog postavljanja ograde na granici između Hrvatske i Slovenije.

Na taj način Slovenija vrlo podlo mijenja graničnu crtu i uzurpira hrvatski državni teritorij, šireći deželu na neosporno katastarski hrvatsko ozemlje. U najnovijemu slučaju, samo na jednome mjestu, u području rijeke Čabranke, postavljajući ogradu Slovenija je, po dostupnim podatcima geoportala, uzurpirala 6,3 hektara, odnosno 63.000 metara četvornih hrvatskoga katastarskog zemljišta. Zabrinjava što na slovensko drsko ponašanje ne reagira ni Europska komisija, neki nagađaju da su u pohod osvajanja hrvatskog teritorija krenuli uz prešutno odobrenje bruxelleskih birokrata.

Zbog uzurpiranja hrvatskoga državnog područja, hrvatsko je Ministarstvo vanjskih poslova nedavno uputilo Sloveniji desetu diplomatsku notu, što je krajem prošloga tjedna bio jedan od ovoda da ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier službeno posjeti Ljubljanu i razgovara sa slovenskim kolegom Karlom Erjavecom. Nakon toga sastanka, kako se može zaključiti, ništa nije konkretno dogovoreno.

Potvrdili su da nije došlo do napretka u vezi budućega načina rješavanja graničnih pitanja. Slovenski ministar Erjavec rekao je da granica još “nije određena” i ponovio stajalište Ljubljane kako do graničnoga sporazuma treba doći putem arbitraže. Hrvatski ministar Stier je na konferenciji za novinstvo ponovio da je taj postupak “kompromitiran i okončan”, no, da je Hrvatska spremna tražiti bilateralno rješenje sa Slovenijom. “Što prije se tome pristupi, tim bolje”, rekao je. Glede ograde koju je u hrvatskome naselju Zamost, u pograničnome području rijeke Čabranku, postavila Slovenija, što je bio predmet hrvatske prosvjedne note upućene 16. studenoga, na koju Hrvatska nije primila odgovor, Stier je rekao da to pitanje ostaje neriješeno i nakon ministarskoga susreta, ali da je uvjeren kako će uskoro biti riješeno. “I po podatcima slovenske geodetske uprave i njihovim kartama, ograda je postavljena na području hrvatskog katastra, odnosno na hrvatskome teritoriju”, izjavio je Stier, dodavši da to pitanje više “nije u nadležnosti njegova ministarstva, ali da će rješenje uskoro biti”. Po njegovim riječima, neriješena granična pitanja bilateralne naravi postoje i među mnogim europskim državama, ali nisu prepreka napretku u odnosima i suradnji pa ne bi trebali biti ni u slučaju Slovenije i Hrvatske.

Je li stalnim kršenjem Sporazuma o arbitraži Slovenija prešutno izišla iz arbitražnog postupka?

Kao što je poznato Hrvatska je prije godinu i pol dana jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora izišla iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije jer je na osnovi snimke razgovora potvrđeno da su slovenska agentica i slovenski arbitar (oboje podnijeli ostavku) dogovarali način rješavanja graničnog spora na štetu Hrvatske. Nakon izlaska iz arbitražnoga postupka Hrvatska je više puta predlagala Sloveniji, što je sada učinio i ministar Stier, da pristupe bilateralnome rješavanju graničnog spora ili dogovoru o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo. Sve te prijedloge Slovenija je odbacivala, ostajući vjerna kontaminiranome arbitražnom postupku. No ako i dalje priznaje arbitražni sud na čelu s Gilbertom Guillaumeom, zašto stalno krši spomenuti arbitražni sporazum, uzurpirajući hrvatski državni teritorij, najprije postavljanjem žilet-žice, a sada ograda od panel ploča, pod izgovorom da se štiti od izbjeglica.

Što se tiče Hrvatske, može podići i slovensku inačicu kineskoga zida, ali neka to bude na slovenskom državnom teritoriju. Po nekim procjenama računa se da je Slovenija dosad podizanjem raznih ograda, prema svom nahođenju, uzurpirala više stotina hektara hrvatskoga katastarskog zemljišta u Zagorskim Selima, području Kumrovca, Huma na Sutli, Štrigove. Tim svojim postupanjem izravno je napala Članak 10. Sporazuma o arbitraži kojim se jasno kaže: “Obje stranke uzdržat će se od bilo kakva postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda”. Hrvatska je izašla iz arbitražnoga postupka i ničim ne prlja, za nju, taj mrtvi Sporazum, dok Slovenija na sve načine to čini više od godinu dana, naočigled Europskoj komisiji i Arbitražnome sudu koji je bez Hrvatske odlučio, na čuđenje međunarodne stručne javnosti, okončati jedan duboko kompromitirani postupak.
Stoga se postavlja pitanje: je li i Slovenija ovakvim svojim postupanjem prešutno izišla iz Sporazuma o arbitraži ili

možda ima informacije kojim tijekom bi granica mogla biti određena u navedenome arbitražnom postupku pa povlači granicu? Jer, i ranije je ministar Erjavec izjavljivao da će arbitraža završiti povoljno za Sloveniju. Trenutak je da se postavi pitanje: ima li u EU neka država koja je uputila u tako kratkom razdoblju deset diplomatskih nota, gotovo po jednu svaki mjesec, svojoj susjednoj državi, kao Hrvatska Sloveniji, a da se pritom ništa ne događa? Ili drukčije: od tolikih graničnih sporova u svijetu, ima li neka država, kao Slovenija, koja grabi po svome nahođenju teritorij druge države, provocirajući međugranični sukob. Nakon tolikih diplomatskih nota i okretanja glave od strane Europske komisije, vrijeme je da hrvatska država, kad diplomatske note ne daju rezultata, posegne za drugim sredstvima koja će spriječiti Sloveniju u njezinu naumu da širi deželu po svom naumu na štetu hrvatskoga državnog teritorija.

Ne zagovaramo oružane incidente, ali je očito da diplomatska sredstva ne daju rezultat. Slovenskoj vladajućoj garnituri ništa ne znači ni mišljenje Badinterove komisije koja je 1991. utvrdila da su raspadom Jugoslavije međurepubličke granice postale državne granice. Za Sloveniju ta je granica do odluke Arbitražnoga suda običan provizorij, nešto slično je govorio Slobodan Milošević prije nego je krenuo u agresiju na Hrvatsku. Za njega su republičke granice bile administrativne koje se mogu mijenjati tenkovskim gusjenicama i srbijanskom čizmom. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman obranom se suprotstavio agresiji.

Na slovensko uzurpiranje hrvatskoga područja, koje predvode Pahor-Cerar, hrvatska bezuspješno odgovara – diplomatskim notama, misleći da ispred sebe ima državu koja poštuje konvencije i međunarodno pravo. U svezi s tim nije poznato da nešto poduzima hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je po Ustavu odgovorna za teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske. Nema formirano ni Vijeće za međunarodne odnose. Zamjenu je našla u potrošenome bivšem ministru vanjskih poslova. Što je s Državnom komisijom za granicu? Zna li se kad se to povjerenstvo posljednji put sastalo i tko mu je na čelu. Hrvatska ima moderno opremljenu Državnu geodetsku upravu. Je li joj tko dao u zadatak da utvrdi koliko je Slovenija uzurpirala hrvatskog teritorija? Pitanja ima mnogo. Ostaje, međutim, zaključiti: Hrvatska mora bez odlaganja naći odgovor na slovensko uzurpiranje hrvatskog državnog teritorija!

autor Marko Curać, Hrvatski tjednik /HIA.com.hr
foto:

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *