Vlada usvojila državni proračun za 2017. godinu

Državni proračun za 2017.godinu usvojila je Vlada na današnjoj sjednici i proslijedila ga u Hrvatski sabor na usvajanje.
Proračun predviđa prihode na razini 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Premijer Andrej Plenković i istaknuo je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9%. “U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma”, rekao je Plenković. No, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog deficita zbog  kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7% BDP-a u 2016. Naveo je da je Vlada temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.

Činjenice o proračunu 2017.

U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada usvojila prošlog tjedna, nacrt prijedloga proračuna predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, a od imovine na 2,7 milijardi kuna.
U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto.

Rashodi proračuna rastu 5,5 posto

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i slijedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.
Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.

Prijedlogom proračuna predviđeno je i 1,3 milijarde kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivali tijekom ove i onih koje će ostvarivati 2017., uslijed porezne reforme.
Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu.

Deficit 1,9 posto BDP-a, zaduživanje

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto.

U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska slijedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.

Kako bi se ‘pokrio’ deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi slijedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna, zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, a od privatizacije se očekuje prihod od 1,4 milijardi kuna.

Minimalna bruto plaća 3.276 kuna, turističke članarine 5 posto niže

Vlada bi na sjednici u četvrtak, uz prijedlog proračuna za 2017. godinu, trebala donijeti uredbu kojom se visina minimalne plaće utvrđuje u bruto iznosu od 3.276 kuna, kao i smanjiti turističke članarine za 5 posto te uvesti procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo.

Vlada bi, prema dnevnome redu, trebala donijeti uredbu kojom bi se visina minimalne plaće za iduću godinu utvrdila u iznosu od bruto 3.276 kuna, što je uvećanje iznosa ovogodišnje minimalne plaće za 156 kuna, odnosno za 5 posto.

Time će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj od siječnja do rujna ove godine iznositi 42,9 posto.

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, obrazlažu u Vladi.

Smanjenje turističkih članarina za 5 posto u 2017.

Vlada bi u četvrtak na sjednici trebala predložiti i smanjenje članarine turističkim zajednicama za 5 posto od 1. siječnja 2017. godini, čime bi se gospodarstvo rasteretilo za otprilike 10 milijuna kuna.

Ovo smanjenje provodi se sukladno Odluci o popisu neporeznih davanja koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016.i 2017.
Prijedlogom izmjena zakona o turističkim članarinama, koji će se uputiti u saborsku proceduru u hitnom postupku, ostvarit će se bolje poslovno okruženje te smanjiti administrativno opterećenje gospodarstva i troškovi poslovanja poduzeća, navodi se u obrazloženju Vlade.
Prema podacima Financijske agencije (Fina), prihod od te članarine u 2015. godini iznosio je otprilike 220 milijuna kuna.

Uvodi se procjena učinaka propisa na malo gospodarstvo

Prijedlogom dopune zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, Vlada uvodi test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test, za potrebe procjene učinaka propisa.

Kako se ističe u obrazloženju, sektor malog i srednjeg poduzetništva važan je dio hrvatskog poslovnog gospodarstva, koji zapošljava dvije trećine tj. 68 posto ukupnog broja zaposlenih i stvara gotovo 60 posto dodane vrijednosti, ističe se u obrazloženju Vlade.
Isto tako, napominje se da je jedan od prioriteta Vlade unaprijediti poslovno okruženje za te tvrtke, koji među ostalim određuje i regulatorni okvir.

«Zakonodavstvo često nameće znatne troškove tom sektoru i djeluje kao prepreka njegovu razvoju i rastu. Opterećenje vladinih propisa procijenjeno je na 2,3 u usporedbi sa prosjekom EU28, koji iznosi 3,2«, navodi se u obrazloženju, te pojašnjava da na toj skali 1 znači opterećujući, a 7 neopterećujući.

Procjena učinaka propisa na malo i srednje poduzetništvo obuhvaća postupak donošenja odluka o propisima na temelju dokaza i prikupljenih relevantnih podataka, koji će poslužiti kao smjernice za odabir najboljeg rješenja za donošenje propisa ili za poduzimanje nenormativnih aktivnosti i mjera s ciljem kako bi se osigurala detaljna analiza učinka propisa na malo i srednje poduzetništvo, ističe se u obrazloženju Vlade.

Prijedlog dopune tog zakona bit će upućen u Sabor po hitnom postupku, jer postoji obveza uvođenja MSP testa u nacionalno zakonodavstvo prema EU akcijskom planu, a u slučaju neudovoljavanja tom uvjetu u zadanom roku Europska komisija može onemogućiti povlačenje sredstava iz europskih fondova i time blokirati provedbu projekata namijenjenih potpori razvoja poduzetništva, navodi se.

N1/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *