Božić u Hrvata, običaji i tradicija u Istri

U vrijeme Božića na području Istre se najviše čuvaju drevni običaji, od kojih neki imaju korijene još u srednjem vijeku. U istarskom seoskom domu Badnjak i Božić se najviše osjećaju u uređenju doma i u kuhinji.

U očekivanju blagdana kuća se mora lijepo urediti i očistiti. Božić se u istarskoj kuhinji osjeća već na Badnjak, odnosno Viliju Bojžu, kako kažu Istrani. Tu se štuju mnogi običaji i pravila o tome što se i kako jede dan uoči Božića i na sam Božić. Badnja večer u istarskim je obiteljima svečani događaj. Obitelj se, prije odlaska na polnoćku, okupljala uz zajedničku večeru na kojoj se jedu tradicijska posna jela. Za Viliju Bojžu se je delala jedna posna maneštra od slanca (slanutka) s maslinovim uljem i krumpirom i svi ostali dodaci koji idu unutra. Neizostavan dio bio je i bakalar, broskva i posutice, objašnjava Davorka Šajina.

Na sam Božić u istarskim je seoskim domaćinstvima bilo mnogo svečanije. Pripremala su se razna jela, najbolje što se moglo. Istarska gastronomija je bogata i danas vrlo cijenjena. Za Božić su se obavezno spremali fuži (tradicionalna istarska tjestenina) s domaćom kokošon (kokoši). Bez kapuza nije bilo veće fešte pa tako ni Božića, a za Božić  je svaka obitelj koja je mogla uzgojila kopuna, koji se pekao. Pečenje od kopuna se posluživalo uz kapuz ili zasebno. Neki su imali puricu ili purana, ali ipak je bilo najviše kopuna, otkriva gospođa Davorka.

Posebnu toplinu predbožićnom kućnom ugođaju nekad su davala ognjišća. U kućama koje su imale ognjišće njegovao se običaj da se na Badnjak donese veliki panj, koji je trebao gorjeti, odnosno tinjati, i nije se smio ugasiti. Obično se na Badnjak ili Viliju Bojžu stavio cok na ognjišće i to se je ložilo. On je gorio cijelu noć sve do jutra, a ono što je izgorjelo, bilo je naredno jer se na tom pripremalo jelo. A dan za Božićom smo hodili jedan do drugega, uvijek familija, najbliži rod, jedan jednome, drugi drugome, objašnjava gospodin Etore Šajina iz Katuna Lindarskog.

Na sam Božić neizostavna je bio i kruh, koji se za tu prigodu radio od bijelog brašna. Tradicijska istarska predbožićna i božićna jela osebujna su i po kolačima. Običaj je bio da se pripremaju fritule, cukerančići, ali i takozvana povitica. Povitica koja se dela s jabukom i orasima, malo cimeta i malo grožđica. To je slastica koja se za Božić jela i od starine pekla, a cijela je kuća mirisala po jabuci i cimetu, naglašava gospođa Davorka.

Na stolu su za Božić neizostavni bili i orasi, bademi, lješnjaci te suhe smokve i jabuke. One su se i darivale, posebno djeci, te služila za ukrašavanje borića, odnosno božićnih drvca.

autor:Nives Kalebić (HRT) / HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *