INA-u kupuje hrvatski konzorcij

Vlada je na današnjoj sjednici raspravljala o INA-i. Do kraja tjedna Vlada će javnosti prezentirati model otkupa dionica Ine od strateškog partnera u naftnoj kompaniji – mađarskog MOL-a.

Osim informacije da Vlada ne namjerava povećati javni dug tom transakcijom, nisu poznati detalji modela koji se razrađuje, ali iz kontakta s nizom izvora iz Banskih dvora te investicijske i financijske zajednice možemo zaključiti da je moguća i opcija osnivanja nove tvrtke koja bi bila kupac dionica, a kojoj bi suvlasnici bili širok krug javnih tvrtki, pa i institucija, koje imaju slobodnog novca odnosno gotovine za ulaganje u Inu.

To je tek jedna od opcija, a o cijeni je prerano govoriti dok MOL ne odluči hoće li i za koliko prodati 49,08 % dionica. Znalci sugeriraju Vladi da osmisli nekoliko modela pa da s investicijskim stručnjacima odluči koji je najkvalitetniji, a vecernjakov izvor uvjerava da Vlada Andreja Plenkovića ima rješenje.

Vlada zasigurno neće dizati kredit za kupnju dionica Ine jer bi time povećala javni dug, a kako potvrđuju financijski krugovi, o potencijalnom kreditu nisu se raspitivali čak ni u investicijskim bankama poput Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvitak.

Kada se spominju transakcije većih razmjera, uvijek se kao potencijalne partnere vidi i obvezne mirovinske fondove, ali u njihovim krugovima uvjeravaju da ih Banski dvori nisu kontaktirali u vezi s Inom. Podsjetimo, četiri obvezna mirovinska fonda i jedan dobrovoljni mirovinski fond drže u svojim rukama 430.710 dionica Ine, odnosno 4,31 posto udjela.

Zakon ih ne ograničava da ulože više novca, ali im postavlja gornju granicu na ulaganje od maksimalnih 2 posto ukupne imovine društva. Budući da je imovina obveznih mirovinskih fondova u ovom trenutku dosegnula 82,7 milijardi kuna, maksimalno bi u transakciju preuzimanja Ine mogli plasirati oko 1,65 milijardi kuna.

To je zakonski limit, što ne znači da će se ikakav novac iz mirovinske štednje preliti u dionice Ine jer je eventualna odluka o takvom poslovnom potezu daleko od realizacije. Zato kao opcija ostaje osnivanje SPV tvrtke (single project venture), odnosno nove tvrtke u koju bi kao suvlasnici ušli svi zainteresirani za otkup dionica Ine.

Spominju se HEP, Janaf, Plinacro, ali i druge državne tvrtke, a dio izvora spominje i neke tvrtke iz privatnog sektora. Sličan model imao je na umu i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kada je spominjao mogućnost vraćanja Ine u hrvatske ruke.

Vlada bi mogla uključiti i financijskog strateškog partnera koji bi preuzeo do 25 % tvrtke. I dalje bi tako Hrvatska imala većinski paket dionica Ine, ali bi imala i dovoljno novca za isplatu Mađara.

Presudno je, kažu u investicijskoj zajednici, dogovoriti s MOL-om cijenu koju bi hrvatska strana mogla platiti, a koja bi bila i na zadovoljstvo prodavatelja. Poznat je podatak da je u dva navrata kupnje 4,9 milijuna dionica Ine MOL utrošio oko 10 milijardi kuna, ali tek je nešto više od milijardu eura završilo u državnoj kasi.

Tržišna vrijednost Ine u srijedu je dosegnula 32 milijarde kuna, ali na temelju tržišne cijene postignute na iznimno malom broju transakcija. Samo 336 dionica Ine od ukupno 10 milijuna dionica bilo je predmet trgovanja u srijedu pa je skok cijene nerelevantan.

Inom se, iako je dioničko društvo, gotovo i ne trguje što pokazuje i podatak o broju dionica kojima se trgovalo i ukupnom volumenu trgovine u posljednjih godinu dana. Vrijednost Inine dionice na Zagrebačkoj brzi varirala je od 2500 kuna do 3200 kuna, ali prodano je samo 3518 dionica, što je 0,035 posto ukupne kompanije, čime je ostvareno nešto više od 10 milijuna kuna prometa na Zagrebačkoj burzi.

Posljedica je to činjenice da je na slobodnom tržištu manje od 180 tisuća dionica.

vecernji.hr/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *