Preminuo Henning Christophersen jedan od tvoraca eura

Jedan od tvoraca eura , danski političar Henning Christophersen (77) preminuo je u subotu 31.prosinca , dan uoči 15. obljetnice uvođenja te valute kao službene u eurozoni, objavu  AFP-a prenijeli su bh mediji.

Christophersen je bio danski ministar vanjskih poslova i ministar financija prije nego što je postao dopredsjednik Europske komisije zadužen za ekonomiju i monetarne poslove, a imao je i značajnu ulogu u stvaranju jedinstvene valute.

”Henning Christophersen bio je vrlo poštovan europski povjerenik, koji je imao veliki utjecaj na rad komisije”, naveo je danski premijer Lars Rasmussen u službenoj objavi, prenosi Tanjug.

Euro danas koristi približno 340 milijuna ljudi, a postao je službena jedinstvena valuta EU 1. siječnja 2002. godine.

Drugi tvorac eura je bivši predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer (85) također je preminuo.

 

15 godina eura

Euro je pušten u optjecaj 1. siječnja 2002., izazvao je oduševljenje, ali i kritike i zabrinutost.  Službeno je uveden 1. siječnja 1999., no prve tri godine bio je virtualna valuta, korišten u financijskim i računovodstvenim transakcijama, prije nego se napokon materijalizirao u obliku novčanica.

Europljani su potkraj 2001. pohrlili po pakete s probnim uzorcima koji su sadržavali kovanice nove valute u vrijednosti 15 eura kako bi se upoznali s novinom. Neotvoreni paketi danas se mogu prodati na internetu za između 30 i 60 eura.

I dok su novčanice istog neutralnog dizajna, svaka država članica eurozone mogla je izabrati što će staviti na kovanice, poput orla u Njemačkoj, Marianne u Francuskoj i Mozarta u Austriji.

Zadnjih godina, Europska središnja banka (ECB) počela je obnavljati novčanice kako bi ih zaštitila od krivotvorenja. Nova novčanica od 50 eura treba biti puštena u optjecaj na proljeće 2017. U svibnju se također povlači novčanica od 500 eura kako bi se suzbilo financiranje organiziranog kriminala.

Početno oduševljenje zamijenilo je razočaranje zbog dojma da je uzrokovao porast životnih troškova. Istraživanja su pokazala da su neke cijene poput hrane i restorana doista porasle, no u nekim su područjima ostale stabilne ili se čak smanjile. Euro u prosjeku nije imao inflatorni učinak, iako ga prati takav glas.

No njegova praktičnost odmah je osvojila ljude. Danas gotovo 340 milijuna ljudi može putovati u 19 zemalja eurozone a da ne moraju mijenjati novac.

Većina Europljana smatra euro jamcem stabilnosti.

“Možete čuti veliko protivljenje euru, ali kada pitate ljude, kažu vam da je bolje biti u Europi nego sam”, kazala je Maria Demertzis, zamjenica direktora think-tanka Bruegel iz Bruxellesa,

Po ispitivanju Europske komisije iz listopada, 56 posto od 17.500 ispitanika u 19 članica eurozone smatra da je euro koristan za njihove zemlje.

Eurozona je proživjela više kritičnih trenutaka, počevši od razdoblja nakon svjetske financijske krize 2008., kada je presušio izvor kredita, a nekoliko članica našlo se u situaciji da ne mogu vraćati dugove.

Grčka, ali i neke druge zemlje poput Irske i Portugala, morale su dobiti pomoć partnera u eurozoni i međunarodnih institucija u toj krizi koja je kulminirala 2012. Pojavile su se čak bojazni da bi Grčka mogla napustiti eurozonu i time dovesti u pitanje cijeli europski projekt i euro.

Tada se pojavio izraz “Grexit”, a četiri godine poslije dogodio se “Brexit”.

Godine 2015. eurozona je bila ponovno blizu “Grexita”, no ipak je postignut dogovor o trećem programu pomoći u zamjenu za nove mjere štednje.

Opetovane krize u Europi, gospodarska, financijska pa migrantska, dale su vjetar u leđa populističkim pokretima koji se slažu u pogledu odbacivanja EU-a i eura. A Brexit im samo ide u prilog.

Iduće godine očekuje se nekoliko važnih izbora, u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen obećala je da će zemlji vratiti četiri temeljna elementa suverenosti: teritorijalni, monetarni, zakonodavni i gospodarski, bude li izabrana za predsjednicu.

Brexit je ukazao na potrebu reforme Europske unije, ocjenjuje Bruegel. No da bi se to postiglo, “moramo prijeći zapreku populizma u te tri zemlje.” (poslovni.hr)

dnevnik.ba/poslovni.hr/hia.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *