Mol objavio dijelove odbijene arbitražne presude u slučaju INA-MOL

Mađarski MOL sinoć je medijima poslao priopćenje u kojem su dijelovi arbitražne presude sudišta u Ženevi koje je nedavno odbacilo tužbu Hrvatske. Kako navode, sukladno mađarskim zakonima, MOL je još 27. prosinca izvjestio tržišta kapitala o pravorijeku arbitraže. Zbog povjerljivosti postupka, kako navode u MOL-u, nijsu objavili cjelokupni pravorijek već samo najbitnije dijelove.

Evo tog priopćenja:

“U ovoj Arbitraži između Tužitelja, Republike Hrvatske, i Tuženika, MOL Hungarian Oil and Gas PLC., iz naprijed navedenih razloga te odbijajući sve podneske i navode o suprotnom, Sud UTVRĐUJE, PROGLAŠAVA, ODREĐUJE, NAREĐUJE te PRESUĐUJE da se svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju društvom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju.”

U pogledu mita, Sud je zaključio: “Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se FASHA i GMA proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio.”

Nakon ove objave, koja je obvezna sukladno mađarskim zakonima, Mađarska Nacionalna Banka je, kao regulator, putem pravne obavijesti zatražila daljnje objave od strane MOL-a. Osim toga, investitori, analitičari, kao i mađarski i međunarodni mediji su redovno zahtijevali od MOL-a da objavi dodatne detaljnije informacije o svim aspektima ovog pravorijeka.

Iz razloga povjerljivosti arbitražnog postupka, u ovom trenutku nije moguće objaviti cjelokupni pravorijek, međutim, MOL mora postupati sukladno primjenjivim pravilima mađarskog tržišta kapitala, kao i sukladno pravnoj obavijesti mađarskog regulatora. Imajući u vidu sve ove obveze, te nakon pomnog razmatranja, MOL je odlučio učiniti pojedine daljnje bitne dijelove pravorijeka javno dostupnim”.

Stranke

1. U ovom arbitražnom postupku tužitelj je Republika Hrvatska (“Tužitelj” ili “Republika Hrvatska” ili “Vlada RH”), koji za ovu svrhu djeluje putem Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska.

3. Tuženik je MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc (“Tužitelj” ili “MOL”), društvo osnovano u Mađarskoj sa sjedištem na adresi H-1117 Budimpešta, Oktober huszonharmadika u. 18, Mađarska. To je najveće naftno i plinsko društvo u Mađarskoj.

Opća zapažanja

17. Ovaj će Sud, primjenjujući hrvatsko pravo, morati utvrditi da li je uvjeren je li mito bio ponuđen i primljen kako se navodi. Ako utvrdi da je došlo do mita, morat će odlučiti o tome trebaju li se Izmijenjeni ugovori staviti izvan snage te, donese li odluku u prilog tome, upustit će se u stadij arbitraže u kojem će odlučivati o naknadi štete te procijeniti koliki je stvarni gubitak Republike Hrvatske. Kao što je gore navedeno, Republika Hrvatska se oslanja na navodne povrede hrvatskog prava društava kao na dodatnu osnovu za stavljanje izvan snage Izmijenjenih ugovora. Republika Hrvatska također potražuje naknadu štete radi MOL-ovog navodnog kršenja SHA-a i Ugovora o suradnji.

76. Za početak, Sud sa zadovoljstvom primjećuje da su obje strane odlično i potpuno prezentirale ovaj slučaj. Sud cijeni ljubaznost iskazanu prema Sudu od strane zastupnika obje strane te većine svjedoka. Spis predmeta je obiman. Podnesci su brojni i iznimno detaljni. Glavne točke su predstavljene i ušle u zapisnik tijekom 15 dana provođenja usmenih ispitivanja i usmenih izlaganja, ali čak je i to u mnogim pogledima samo vrh ledenog brijega u usporedbi s iscrpnim i jasno organiziranim spisom predmeta.

Mito

325. Za početak, Sud želi naglasiti da shvaća koliku važnost ovaj predmet ima za Stranke. Sud također shvaća da su ovaj predmet i sva pitanja povezana s njim pobudila znatan interes hrvatske javnosti. Obje su stranke strastvene oko toga što se dogodilo i zašto.

333. Nakon što je s najvećom mogućom pažnjom razmotrio sve dokaze i podneske koje je Republika Hrvatska dostavila u vezi s pitanjem mita, a koje je predstavljeno s najvećom mogućom brižljivošću i sveobuhvatnošću, ovaj je Sud došao do pouzdanog zaključka da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je MOL doista dao mito dr. Sanaderu. Sukladno navedenom, zahtjev Republike Hrvatske da se FASHA i GMA proglase ništetnima zbog navodnog mita je neuspio.

Upravljanje društvom

334. Republika Hrvatska alternativno predlaže, ako Sud ne proglasi FASHA-u ništetnom na osnovi mita, da se FASHA bez obzira na to proglasi ništetnom i pobojnom po pitanju hrvatskog prava društava.

340. Republika Hrvatska tvrdi da je FASHA “ništetna ab initio jer odredba članka 7.5. propisuje nedopuštenu činidbu” na temelju odredaba članaka 270., 271. i 322. hrvatskog Zakona o obveznim odnosima (“ZOO”). Ništetnost odredbe članka 7.5. navodno utječe na ništetnost cijelog ugovora jer predstavlja “odlučujuću pobudu radi koje je MOL sklopio Prvu izmjenu i dopunu”.
376. Sud zaključuje [na temelju gore navedenog] da je Poslovnik o radu Izvršnog odbora u potpunosti u skladu s prisilnim odredbama ZTD-a.

384. [Gore navedeno] podupire stajalište da, u skladu s INA-inim pravilnicima, INA-na Uprava je, kao kolektivno tijelo, čini se uživala pravo i ovlast da upravlja INA-om u skladu s hrvatskim pravom. U svakom slučaju, da su članovi Uprave smatrali da im je pravo da upravljaju INA-om nezakonito uskraćeno, mogli su podnijeti tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali niti jedan od njih to nije učinio.

409. Odredbe članka 7.5. FASHA-e nisu protivne hrvatskom pravu društava. U skladu sa ZTD-om, Strankama je bilo dozvoljeno u FASHA-u uključiti odredbu o osnivanju Izvršnog odbora kao radne skupine, dok god se podrazumijevalo da ta skupina nije treći organ društva.

410. Sud napominje da Izvršni direktori doista vode svakodnevno poslovanje. Međutim, nakon analize mjerodavnih INA-inih pravilnika, Sud ne smatra da je Uprava predala svoje odgovornosti Izvršnom odboru. Naprotiv, Uprava je bila ovlaštena – i od nje se očekivalo da će – nadzirati rad Izvršnog odbora.

Ugovorene tražbine

412. Za početak, potrebno je napomenuti da iako je ovaj Sud nadležan za odlučivanje o tome krši li MOL određene odredbe SHA-a, uloga ovog Suda nije da općenito komentira način na koji je MOL, kao INA-in većinski dioničar, općenito vodio INA-no poslovanje. Stoga, važno je da se Sud usredotoči na konkretna kršenja koja se stavljaju na teret, te da napomene da postojanje “obveze poduzimanja najboljih mjera” ne znači da postoji obveza postizanja određenog rezultata.

413. Republika Hrvatska tvrdi da MOL krši neke od odredaba Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine. Tvrdnje Republike Hrvatske su sažete kako slijedi:

“Kao strateški partner Republike Hrvatske i dioničar INA-e, MOL-u je povjereno pomaganje u razvoju i proširenju INA-inog poslovanja, uključujući njen ključan segment istraživanja i proizvodnje, poslovanja rafinerija i maloprodajne strategije, međutim, time što je favorizirao vlastite interese nad dužnostima koje je imao prema INA-i, MOL nije ispunio svoje ugovorne obveze iz SHA-a i Ugovora o suradnji.”

454. Međutim, Republika Hrvatska nije poduprijela svoju tvrdnju stvarnim dokazima. Suprotno tome, Sud je mišljenja da je MOL poduzeo najbolje mjere da modernizira INA-e rafinerije kao što je to bilo ugovoreno u SHA-u i u Ugovoru o suradnji.

457. Republika Hrvatska nadalje tvrdi da MOL nije ispunio svoju obvezu da proširi INA-na istraživanja u Regiji, pa INA nije ostvarila Strateški cilj koji je određen Ugovorom o suradnji, a koji se tiče istraživanja i proizvodnje.

461. Na temelju onoga što je prezentirano od strane Republike Hrvatske, Sud ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi proširio INA-na istraživanja u Regiji.

466. Na temelju onoga što je prezentirano od strane Republike Hrvatske, Sud ne može reći da MOL nije uspio u svojoj obavezi poduzimanja najboljih mjera kako bi pomogao INA-i da održi svoj tržišni udio u Republici Hrvatskoj te da proširi svoje poslovanje na susjedna tržišta u Jugoistočnoj Europi.

467. Zahtjevi Republike Hrvatske neuspješni su u odnosu na dio koji se tiče zahtjeva o upravljanja društvom i u dijelu koji se tiče kršenja SHA-a. Sud mora napomenuti da snažno sumnja da bi Republika Hrvatska postavila bilo koji od navedenih zahtjeva u zasebnoj i nezavisnoj tužbi. Zapravo, navedeni zahtjevi nisu ništa više od tvrdnji kojima je jedina svrha davanje dodatne težine navodima o davanju mita.

Troškovi

475. Nema nikakve dvojbe oko toga da je MOL ona stranka koja je uspjela u sporu. Prema tome, a u skladu sa slobodnom odlukom Suda, općeprihvaćenim načelima i odredbama članka 40. Pravila, pri čemu nije niti potrebno napominjati da su podnesci Stranaka u skladu s navedenim, teret troškova Stranke snose u skladu s uspjehom u sporu.

Izreka

490. U ovoj Arbitraži između Tužitelja, Republike Hrvatske, i Tuženika, MOL Hungarian Oil and Gas PLC., iz naprijed navedenih razloga te odbijajući sve podneske i navode o suprotnom, ovaj Sud UTVRĐUJE, PROGLAŠAVA, ODREĐUJE, NAREĐUJE te PRESUĐUJE da se svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju društvom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju.
Riječi i izrazi sa velikim početnim slovima imaju sljedeća značenja:

SHA: MOL Plc. i Vlada Republike Hrvatske sklopile su Ugovor o međusobnim odnosima dioničara dana 17. srpnja 2003. godine da posvjedoče o pravima dioničara u INA d.d. Ugovor o suradnji: MOL Plc. i Vlada Republike Hrvatske sklopile su ovaj Ugovor dana 17. srpnja 2003. godine radi određivanje određenih pitanja vezano uz postizanje INA-inih strateških ciljeva

FASHA: MOL Plc. i Vlada Republike Hrvatske sklopile su Prve izmjene i dopune Ugovoru o međusobnom odnosu dioničara dana 30. siječnja 2009. godine. FASHA je omogućila Mol-u, kao većinskom dioničaru, da INA-u uključi među društva konsolidirana pod bilancu Mol Grupe

GMA: MOL Plc. i Vlada Republike Hrvatske sklopile su Glavni ugovor o poslovanju prirodnim plinom dana 30. siječnja 2009. godine temeljem kojeg su INA-o skladištenje i trgovina plinom trebali biti izdvojeni u posebno društvo i preneseni na Vladu.

Uprava: Organ društva INA-e imenovan od strane Nadzornog odbora koji upravlja poslovanjem i zastupa društvo

Izvršni Odbor (danas Vijeće direktora): Organ društva INA-e koji se sastoji od Izvršnih direktora (niži razred upravljanja) koji je imenovan i pod kontrolom Uprave društva

CCA: Zakon o trgovačkim društvima

SEE: Jugoistočna Europa (u SHA se to odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Srbiju)

Cijena arbitraže INA-MOL košta oko 10,5 milijuna dolara

Hernadi: MOL će slijediti svoj poslovni put sa ili bez INA-e

ZBOG UGOVORA NJEGOVE SUPRUGE: Karamerko se ubuduće ne smije mješati u slučaj INA-MOL

hrt/hia
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *