Matica hrvatska obilježila 175.godišnjicu utemeljenja

Matica hrvatska  svečano je obilježila 175. obljetnicu utemeljenja. Prigodna svečanost održana je u subotu 11.veljače u prostorijama Muzičke akademije u Zagrebu.

Svečanom obilježavanju obljetnice nazočili su premijer Andrej Plenković, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanović, više ministara te saborski zastupnici i predstavnici vlasti grada Zagreba..

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je kako je Matica jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, koji je bio i prvi njezin predsjednik. Po Damjanovićevim riječima, svrha Matice hrvatske je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života.

Predsjednik Matice slovačke Marian Tkač podsjetio je na čvrste hrvatsko-slovačke kulturne i političke veze preko pojedinih kulturnih i vjerskih djelatnika Slovaka, koji su se poput zagrebačkoga nadbiskupa Jurja Haulika odlikovali hrvatskim domoljubljem.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač ustvrdio je kako Matica hrvatska nije samo tiskala vrijedne knjige, nego je svojim radom izgrađivala hrvatski nacionalni identitet. Petrač je podsjetio i kako je zalaganjem i potporom Matice osnovano i Društvo hrvatskih književnika.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić podsjetio na bliske veze između Matice i Akademije što  se ogleda i u tome da su od 24 dosadašnja Matičina predsjednika njih 15 bili članovi Akademije, uključujući i sadašnjeg predsjednika akademika Stjepana Damjanovića.

Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskog naroda, ona je gradila i čuvala hrvatski identitet te simbolizira povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, rekao je Kusić dodavši  kako ona od samih početaka spaja hrvatski sjever i jug.

Matica hrvatska

Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknutoga političara i najstarijeg člana hrvatskoga narodnog preporoda. Grof Drašković bio je prvi predsjednik Matice ilirske, koja je nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.

Svrha joj je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak.

Matica je kako stoji u njezinim dokumentima “neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova”. Latinski joj je naziv Matrix Croatica.

Prvo Matičino izdanje bio je Gundulićev “Osman” 1844. godine. To je tada bio kulturni i politički pothvat jer se njime nastojalo spojiti hrvatski sjever i jug, integrirati snage i pokazati ono što nam je najbolje.

Matica je jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih knjižnica posebno se ističe knjižnica Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Matica ima i svoj dvotjednik “Vijenac”, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, “Hrvatsku reviju”, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis “Kolo”.

Godine 1962. u suradnji s izdavačkom kućom Zora pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske. Objavljeno je 180 knjiga.

U Matici hrvatskoj 1967. godine sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Godine 1971. Matica hrvatska pokreće skupljanje novca i podizanje zajma za izgradnju tunela kroz Učku i autocestu Kralja Tomislava Zagreb-Split.

Novosadski dogovor o jeziku, kojim se pokušalo od hrvatskoga i srpskog jezika stvoriti jedinstven integralni jezik Matica je raskinula 16. travnja 1971., a te godine izlazi i prvi od 33 broja “Hrvatskog tjednika”, Matičinih novina za kulturna i društvena pitanja. Zadnji broj je izašao 3. prosinca 1971.

Godine 1972. uslijed jugoslavenskoga komunističkog progona hrvatskih studenata  i gušenja Hrvatskoga proljeća, Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Tijekom progona Matičine prostorije i arhiv preuzima policija, dio pokretne imovine je otuđen, dio predan na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Pod prisilom, prestaje rad Matice hrvatske. 11. siječnja 1972.

Njezini brojni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani. Među njima su bili Franjo Tuđman, Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i mnogi drugi.  Izvješće o radu Matice, kojom su ona i njezini suradnici stigmatizirani, zauzima više od 500 stranica.

Nakon demokratskih promjena 1989., obnovljen je rad Matice hrvatske. Obnoviteljska skupština Matice održana je 8. prosinca 1990. Danas djeluje oko 130 ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama. Objavljeno je i oko 1000 knjiga, a izlazi tridesetak serijskih publikacija. U Bačkoj se pokušalo organizirati Matičin ogranak krajem šezdesetih, no energična reakcija ondašnjih vlasti to je zaustavila. Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.

Godine 1995., pokrenuta je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti.

Matica hrvatska priređuje i brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su joj aktivni i ogranci.

Predsjednici Matice hrvatske bili su Janko Drašković (1842.-1850.), Ambroz Vranyczany (1851.-1857.), Ivan Mažuranić (1858.-1872.), Matija Mesić (1872.-1874.), Ivan Kukuljević Sakcinski (1874.-1889.), Tadija Smičiklas (1889.-1901.), Ivan Trnski (1901.-1902.), Đuro Arnold (1902.-1909.), Oton Kučera (1909.-1917.), Krsto Pavletić (1917.-1919.), Fran Tućan (1919.-1920.), Dragutin Domjanić (1920.-1927.), Albert Bazala (1927.-1928.), Filip Lukas (1928.-1945.), Mihovil Nikolić (1945.-1950.), Gustav Krklec (1950.-1954.), Jakša Ravlić (1954.-1968.), Hrvoje Iveković (1968.-1970.), Ljudevit Jonke (1970.-1971.) Petar Šegedin (1990.), Vlado Gotovac (1990. – 1996.), Josip Bratulić (1996. – 2002.), Igor Zidić (2002. – 2014.), Stjepan Damjanović (2014. – danas).

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske. (Hina)

hrt/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *