Mišja groznica: kako se ne zaraziti u prirodi

Mišjom groznicom se može zaraziti udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja, unosom virusa u usta prljavim rukama ili kroz hranu i piće.

Nakon što je 20 planinara završilo u bolnici zbog mišje groznice kojom su se zarazili na Medvednici kraj Zagreba, mnogi građani su zabrinuti jer je sezona odlazaka na izlete u prirodu tek počela. Radi se zapravo o hemoragijskoj groznici, što je stručan naziv za ovu bolest.

Zaraziti se može udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili slučajnim unosom virusa kroz usta u usta kroz prljave ruke ili hranu i piće koje je došlo u doticaj sa zaraženim mišjim izmetom ili mokraćom. Na primjer, ostavite li hranu na travi na koju je zaraženi miš mokrio, lako se možete zaraziti.

Ovdje je nekoliko savjeta za izletnike, ljude koji zbog posla ili drugih razloga dulje borave u prirodi te vlasnike kuća i vikendica:

  • Ne sjedite i ležite izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Za vrijeme boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Prije konzumacije jela i pića, te uzimanja cigarete potrebno je dobro oprati ruke toplom vodom i sapunom ili ruke tretirati dezinficijensom na bazi alkohola.
  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi operite obilnom vodom.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama:

  • Osigurati hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Ne ostavljajti smeće u prostorijama (vikendicama, garažama, ostavama, podrumu, tavanu i dr.)!
  • Spriječiti ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
  • Redovito provoditi deratizaciju!
  • Ne dirajti uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Ne mesti niti usisavati izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu da se digne u zrak koji onda udišete, te ćete se na taj način zaraziti.
  • Nositi masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
  • Nositi gumene rukavice!
  • Prilikom čišćenja koristiti mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

Što još učiniti kako bi smanjili mogućnost zaraze:

  • Odstraniti krupni otpad iz kuća.
  • Ukloniti mjesta pogodna za naseljavanje glodavcima (spremnici, kutije, sijeno i dr.)!
  • Provjetriti vikendice, garaže i ostave (30-tak minuta) prije nego što ulazite.
  • Upozoriti susjede o mjerama koje moraju provoditi kako bi smanjili rizik zaražavanja bolešću.

Simptomi bolesti

Bolest se najčešće javlja 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može iznositi i do 8 tjedana); sa naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, zamućenim vidom,  ponekad s crvenilom lica i konjuktiva te osipom. Kasniji simptomi bolesti mogu se manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i padom tlaka, pojavom krvarenja i razvitkom šoka – kažu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *