Kolinda i Pahor razgovarali u Budvi

Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor susreli su se na rubu sigurnosne konferencije u Budvi. Najavili su novi sastanak Predsjedničkog procesa Brdo-Brijuni za 3. lipnja na Brdu kod Kranja koji će biti posvećen stabilnosti na jugoistoku Europe.

Proces Brdo-Brijuni su pokrenule Hrvatska i Slovenija 2013. kako bi se regionalnom suradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizirale prilike na europskom jugoistoku. Inicijativa predviđa da se jednom godišnje okupe predsjednici država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja EU-a, koja time postaje sudionikom dijaloga.

Grabar-Kitarović i Pahor su  razgovarali i o otvorenim bilateralnim pitanjima te su se zauzeli za pojačan politički dijalog na svim razinama, a posebno vezano uz fleksibilniji režim prelaska državne granice.

Zajedno s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i predsjednikom Republike Slovenije Borutom Pahorom, predsjednica Grabar-Kitarović sudjelovala je na raspravi o pokušajima utjecaja stranih zemalja na slobodne nacije.

Naša je obveza uvjeriti EU i NATO da se vrati pozornost na jugoistočnu Europu jer samo obećanje članstva više nije dovoljno. Potrebno je učiniti konkretne korake. Potrebno je uz gospodarske i socijalne reforme koje se predviđaju, čvrsto stajati na političkim reformama i poticati one vrijednosti koje nam nisu nametnute već koje su prirodni dio i naših svjetonazora“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Proširenje EU-a na zemlje regije

Hrvatska predsjednica je kazala kako bi se procesom proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe Europska unija kompletirala. „Čestitam Crnoj Gori prijem u NATO i nastavit ćemo vas podržavati i na putu k Europskoj uniji, kako bi izbjegli zamke na koje smo mi nailazili u procesu pridruženja“, poručila je ističući kako je „sada neophodna podrška i Bosni i Hercegovini da čvrsto stane na put euroatlantskih integracija“.

 

„Ono što je iznimno bitno da svi mi podržimo institucije Bosne i Hercegovine, čvrsto i odlučno, u njihovoj namjeri i odluci na putu euroatlantskih integracija. Vakuum koji je do sada stvoren nedostatkom interesa EU i NATO-a za stanje u toj državi ispunjava se interesima trećih država i trećih snaga koje vuku Bosnu i Hercegovinu u suprotnom pravcu“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je kako je zbog krize Europske unije jasno da proširenje neće ići onako kako je planirano, te da će vjerojatno poslije Crne Gore i proširenje NATO-a biti usporeno. Zbog toga, kako je kazao, dužnosnicima Europske unije prenosi stav da pitanje ulaska zemalja regije nije „tehničko već bitno političko pitanje“. Pozvao je Bruxelles da učini sve kako Balkan ne bi ponovo postao sigurnosni problem, jer su odnosi u regiji pogoršani, a proširenje Europske unije neće ići brzo.

 

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović kazao je kako je ulazak njegove zemlje u NATO korak bliže Europskoj uniji. On očekuje od Rusije da prihvati činjenicu da je Crna Gora u Savezu. “Bili smo jedina država na Mediteranu od Portugala do Turske koja nije članica NATO-a. Mi smo, dakle, i po svom geopolitičkom položaju dio euroatlantske zajednice“, kazao je predsjednik Crne Gore.

 

Sigurnosni formum 7. put u Budvi

Sigurnosni forum „2BS“ održava se sedmi put u Budvi u Crnoj Gori u organizaciji crnogorskog Atlantskog foruma. Treće je to sudjelovanje hrvatske Predsjednice koja se na marginama foruma sastala i s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Sastanku su prisustvovali Andrija Vuksanović, zastupnik u Skupštini Crne Gore (Hrvatska građanska inicijativa) i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnih vijeća. Predstavnici hrvatske zajednice posebno su pohvalili suradnju s Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao i suradnju s novim veleposlanikom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselkom Grubišićem. Zamolili su predsjednicu Grabar-Kitarović da dodatno pomogne u afirmiranju hrvatskog identiteta u procesu zaštite Bokeljske mornarice kao nematerijalne baštine na međunarodnom nivou. Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori uživa sva prava kao nacionalna manjina te participiraju u Vlasti, preko ministrice bez portfelja i zastupnika u Skupštini Crne Gore (predsjednica.hr)

HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *