Slovenska vlada: Nema obveza prema prenesenoj štednji u RH

Slovenska Vlada je priopćila da ne postoji obveza Slovenije prema isplati prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, te da je pravorijek hrvatskog Vrhovnog suda prema kojemu je Nova Ljubljanska banka solidarno odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju kao univerzalni pravni slijednik (stare) Ljubljanske banke, pravna pogreška.

Slovenska Vlada priopćenje je izdala objašnjavajući zašto je odbila izdati garanciju potencijalnim kupcima dionica NLB-a da ih mogući negativni ishod u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb neće pogoditi, jer će taj rizik preko svog fonda preuzeti Slovenija kao 100-postotni vlasnik najveće slovenske banke. O takvoj odluci slovenske vlade složili su se svi ministri osim ministrice financija Mateje Vraničar Ermanb koja je zbog toga ponudila ostavku, ali ju premijer Miro Cerar nije prihvatio.

Neizdavanje spomenutog jamstva slovenske vlade investitorima prema ocjenama slovenskih medija i financijskih stručnjaka može smanjiti interes potencijalnih kupaca 77% dionica NLB-a u planiranoj privatizaciji te banke i sniziti cijenu dionice kod investitora koji daju  ponudu. Privatizacija će se vjerojatno odgoditi iako se Slovenija Europskoj komisiji obvezala da će prodati 75% dionica NLB-a, a u njoj zadržati 25%, što bi trebala ispuniti do kraja iduće godine, s tim da ove godine proda 50% dionica.

U opširnoj elaboraciji o problematici stare devizne štednje u bivšoj SFRJ, slovenska vlada u priopćenju navodi da se 1991. godine s raspadom Jugoslavije srušio i njen bankarski sustav te da je za deviznu štednju jamčila nekadašnja Narodna banka Jugoslavije, pa bi tu problematiku trebalo riješiti sukcesijskim pregovorima.

Slovenija je, kako se tvrdi, prilikom osamostaljenja jamčila za isplatu devizne štednje štediša na svom teritoriju i nije mijenjala status podružnica Ljubljanske banke u ostalim sljednicama (Jugoslavije) dok je Hrvatska isplatu devizne štednje vezivala uz državljanstvo zbog čega je po mišljenju slovenske vlade i nastao problem “prenesene devizne štednje” zbog koje je na hrvatskim sudovima u tijeku više desetaka postupaka u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb protiv Slovenije, stare Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke.

One međutim, tvrdi se u priopćenju, nemaju nikakvih obveza prema starim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, jer su njihova potraživanja ostala u staroj Ljubljanskoj banci koja je ugašena, dok je Slovenija 1994. godine, da bi zaštitila svoje interese, osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) koja je sada u postupku privatizacije.

Presuda Europskog suda za ljudska prava prema kojoj Slovenija isplaćuje štediše u Hrvatskoj i BiH ne odnosi se na prenesenu štednju, a stajalište hrvatskog Vrhovnog suda da je NLB univerzalni pravni nasljednik – na temelju kojega se nastavljaju postupci u tužbama protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima, je pogrešno i predstavlja “pravnu zabludu”, što su utvrdili i neki sudovi u inozemstvu, tvrdi se u priopćenju slovenske vlade.
Isto tako, navodi se kako su Slovenija i Hrvatska riješile problem prenesene devizne štednje Ljubljanske banke sporazumom iz Mokrica, što su ga pred ulazak Hrvatske u EU 2013. godine potpisali tadašnji premijeri dviju država Janez Janša i Zoran Milanović, ali da ga se Hrvatska nije držala.

Ukupni iznos glavnice stare devizne prenesene štednje, odnosno tužbenih zahtjeva Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke iznosi 172,2 milijuna eura, ali zbog dugotrajnog postupka zatezne kamate već sada prelaze iznos glavnice, objavila je u priopćenju na svojim internet stranicama slovenska vlada.

hrt/HIA.com.hr
foto: twitter

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *