Summit Berlinskog procesa u Trstu

U Trstu je održan summit Berlinskoga procesa na kojem su sudjelovali čelnici sedam članica Europske unije i šest država zapadnog Balkana. Na summitu sudjeluje i hrvatski premijert Andrej Plenković. Tema summita je jačanje suradnje i veza u regiji.
Jučer su u Trstu održana dva važna sastanka za budućnost Europske unije . Najprije je održan sastanak trilateralnih, odnosno njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Paola Gentilonija na kojem je ključna tema bila migracija, a zatim sastanak predstavnika EU i država na jugoistoku Europe.

“Potvrdili smo da EU mora biti jedinstvena glede migracijskih pitanja”, izjavio je Gentiloni o sastanku s Merkel i Macronom i naglasio kako su učinjen napredak po tom pitanju, ali još nedovoljan. Italija bi, naime, htjela da i druge države preuzimaju migrante s brodova, ali je ipak dobila obećanje kako će doći do promjena u misiji Triton o migrantima u Sredozemlju.

Zatim je održan sastanak, tzv. Berlinskog procesa koji nastoji približiti države jugoistočne Europe europskim integracijama. “Osjeća se mala frustracija lidera iz regije kojima je cijeli proces u institucionalnom smislu jako dug. Strpljenje je dobro imati, ali ako traje previše godina nije lako upravljati njime”, kazao je Plenković.

Na summitu je dogovoren akcijski plan o zajedničkoj gospodarskoj suradnji, te neki konkretni infrastrukturni projekti. Gentiloni je kazao kako će biti više od 500 milijuna eura uloženo u modernizaciju infrastruktura država zapadnog Balkana. To, kao i novci za razvitak malih i srednjih tvrtki, trebao bi pripomoći integraciji balkanskih država u EU. Potrebne su i reforme u državama koje još nisu članice EU, ali postoji volja za ulaganja na to tržište od 20 milijuna osoba. Predviđeno je i stvaranje slobodne trgovinske zone na Balkanu. Tršćanski sastanak je svakako važan korak u približavanju balkanskih država ostalima u EU.

Plan EU-a: Uspostava Balkanskog gospodarskog područja

Bilaterala Berlin-Pariz-Rim – okosnica je nove Europe, na čijem jugoistoku još postoji velika rupa – od BiH do Makedonije. Iako je to tema summita, trojac se uz nju dotaknuo i pitanja koja staru Europu trenutačno muče više od našeg susjedstva, posebno pitanju kojem je najizloženija Italija – o odnosima sa zemljama iz kojih stižu izbjeglice.

I dok Italiju najviše zanima kako će se riješiti tog tereta, područje s druge strane Jadrana, s iznimkom Hrvatske i Slovenije, ostaje u čekaonici, a bit Berlinskog procesa je pružiti im nadu tijekom razdoblja u kojemu proširenja nema.

No znači li to Europu više brzina? I kad će se Unija proširiti dalje na jugoistok Europe? Prihvatiti ćemo akcijski plan kojim bi se ostvarilo zajedničko balkansko gospodarsko područje. Svi znamo da to neće biti jednostavna zadaća, ali riječ je o izvanrednoj strateškoj zamisli jer na tom je tržištu više od 20 milijuna ljudi, izjavio je talijanski premijer Paolo Gentiloni.

Tomu bi trebao pridonijeti i Sporazum o transportnoj zajednici, koji je potpisalo šest zemalja regije, a skup bi trebao iznjedriti projekte u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura. To bi, pak, trebalo umiriti one koji smatraju da proces eurointegracije njihovih zemalja teče presporo.

I Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn na poslovnom je forumu u Trstu najavio je da će čelnici država zapadnog Balkana na summitu u Trstu potvrditi osnivanje regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da to nije suprotno ideji njihova integriranja u EU. Ono bi trebalo pospješiti trgovinsku razmjenu na zapadnom Balkanu koja je za razliku od one s EU-om, trenutno u stagnaciji, dodao je Hahn.

Po njegovim riječima, oni koji smatraju da će regionalno ekonomsko tržište ometati ideju budućeg članstva zapadnog Balkana u EU, griješe. Upravo suprotno. Ovdje je riječ o pripremi podneblja za jedinstveno tržište EU-a, onda kada će te zemlje postati članice, istaknuo je Hahn.

Sastanak:Što je pozadina EU plana za Balkan

Što se krije iza novog političkog projekta Europske unije – Balkanske trgovinske unije. U Hrvatskoj kada čujemo riječ Balkan diže nam se kosa na glavi, ali činjenica je da Njemačka upravo na Balkanu vidi zajedničko tržište za 20 milijuna ljudi, mogućnost investicija i zapošljavanja gotovo 80.000 ljudi.

hrt/HIA.com.hr
Macron, Gentiloni e Merkel davanti alla Palinuro (Foto Bruni, gelocal.it)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *