Predsjednica u Mađarskoj dobila objašnjenje za blokadu Hrvatske

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u radnom posjetu Mađarskoj, nakon što je ta zemlja zajedno sa Slovenijom blokirala Hrvatsku u priključenju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Predsjednica je razgovarala s premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Janosom Aderom kako bi razjasnila situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), obrazloživši to problemima između Hrvatske i MOL-a.

Predsjednica dobila objašnjenje za blokadu Hrvatske

Nakon susreta predsjednica je izjavila da mađarska i slovenska blokada nisu povezane, no nije najavila nikakvu promjenu mađarskih stajališta.

Rekla bih da smo možda račistili neka pitanja i razbili neke dvojbe koje su postojale, posebno u hrvatskoj javnosti, oko odluke Mađarske da ne podrži Hrvatsku za članstvo u OECD-u. Ono što he sada sasvim jasno, nakon ovih razgovora, da ta odluka nije motivirana političkim razlozima. Uvjeravanja koja sam danas dobila jesu da Mađarska apsolutno želi dalje razvijati s Hrvatskom prijateljstvo na svim razinama kako u političkom smislu tako i u smislu investicija, gospodarstva i slično,  objasnila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nakon razgovora s mađarskim premijerom i predsjednikom.

Dakle, ova oduka Mađarske nije vezana uz slovensku odluku o blokadi Hrvatske zbog arbitraže odnosno zbog neprihvaćanja rezultata arbitraže i nije vezana uz bilo kakvu činjenicu da u tom paketu Mađarska želi ucjenjivati. Riječ je, kako mi je danas objašnjeno, o zaštiti mađarskih poslovnih interesa, jer OECD nije politička organizacija. To je ekonomska organizacija koja štiti investicije i investicijsku klimu, mirno rješevanje sporova i slično. Mađarska je nezadovoljna načinom na koji se dosada postupalo u postupku INA-MOL prethodnih godina. U posljednje vrijeme učinjeni su pomaci i ono o čemu smo se danas definitivno složili da ćemo nastaviti razgovore i da ćemo na svim razinama djelovati kako bi se riješila sva otvorena pitanja uključujući i pitanje INA-MOL, rekla je.

Sa svoje strane sam izrazila, prije svega, neugodno iznenađenje tom odlukom, a i nezadovoljstvo činjenicom da bi se Hrvatsku pokušalo prisiliti na neko rješenje tom odlukom o blokadi ulaska u OECD. Sva uvjeravanja koja sam danas dobila od premijera Orbana i predsjednika Adera jesu da nije riječ ni o kakvim ucjenama nego da je riječ o zaštiti mađarskih interesa i funkcioniranja općenito investicijske i poslovne klime u Hrvatskoj, dodala je predsjednica.

Sastanak s političkim vodstvom Dunavske komisije

Predsjednica se potom sastala s političkim rukovodstvom i tajništvom Dunavske komisije, a dobila je i počasni doktorat na Sveučilištu Corvinus. Predsjednica će na kraju posjeta održati i predavanje s temom Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti. Kolinda Grabar Kitarović istaknula je važnost snažne i povezane srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanje putem Inicijative triju mora. “Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal”, kazala je. Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe – području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes – koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska predsjednica. Naglasila je kako Hrvatska snažno podupire ideju proširenja EU-a i NATO-a na jugoistok Euorpe te da mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka.

 

 

Što je OECD?

 

OECD je ekonomski forum demokratskih zemalja tržišne ekonomije koje su ga osnovale 1960. za promociju svjetske trgovine. Tri su kriterija za članstvo: demokracija i poštovanje ljudskih prava, slobodnotržišna ekonomija i BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći koji je bar jednako visok onome najsiromašnije članice OECD-a.

Prvi je na ljestvici Luksemburg, zatim zemlje sjeverozapadne Europe i SAD, a na začelju 34 članica su Ruska Federacija i Meksiko. Hrvatska i po tom kriteriju ispunjava uvjete jer je njezin index iznad onoga te dvije države. Dakle, formalno nema prepreka za članstvo.

Slovenija je blokirala hrvatski pristup OECD-u zbog toga što Hrvatska ne želi prihvatiti kontaminiranu arbitražnu odluku o granici, a Mađarska zbog “stanja MOL-ovih investicija u Hrvatskoj i hrvatskog postupanja prema predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju”.

Hrvatska je pokrenula sudski postupak protiv Hernadija optužujući ga da je bivšeg premijera Ivu Sanadera, kojemu se zbog toga sudi, podmitio s 10 milijuna eura prilikom prodaje udjela INA-e.

hrt/HIA.com.hr
autor fotografije : Miniszterelnöki Sajtóiroda / Botár Gergely (Kolinda i Orban)

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *