Presuda Ratku Mladiću, doživotni zatvor

Na današnjem zasijedanju raspravnog vijeća Haški sud sudac je pročitao presudu  zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću. Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Ovo je do sada najvažnija presuda Haaškog suda za ratne zločine u BiH.

 

Oslobođen je krivnje za

Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u nekoliko općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida.

Proglašen je krivim po svih ostalih 10 točaka optužnice.

Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu. Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu, poručio je haški sudac.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.

Za vrijeme čitanja optužnice i presude Haški sud je potvrdio ranije presude da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.

Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.

Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu, kazao je Orie.

Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.

Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni – te noći njih između 190 i 220 zatočenika.

Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.

Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.

Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida.

Na pravdu se čeka više od dva desetljeća, a Mladić je optužen  za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja u BiH od svibnja 1992. do pred kraj 1995.

Mladić vikao, sudac Orie ga izbacio iz sudnice

Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom.

Oko 10.40 određena je stanka koja je trajala gotovo do 11.30. Mladiću je za to vrijeme izmjeren krvni tlak tri puta. Njegov odvjetnik tražio je da se odgodi daljnje čitanje jer da bi se u suprotnom moglo pogoršati Mladićevo zdravlje ili da se odmah kaže presuda bez planiranog čitanja. No sud je odlučio dalje čitati presudu. No Mladić je potom počeo vikati te je sudac tražio da ga se izvede iz sudnice i odveden u prostoriju u kojem može sjediti na sofi i pratiti presudu. U njegovoj blizini su liječnik i medicinska sestra, kazao je Orie.

U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.
Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.

Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici.  Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.

Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici.  On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keratermu te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja. Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Radovan Karadžić.

Iako je “najpoznatiji” po zločinima koji se vežu za njegovo ime u BiH, Ratko Mladić je svoj krvavi pohod počeo u Hrvatskoj, kao zapovjednik Kninskog korpusa JNA. Njegove postrojbe napadale su Šibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i Škabrnju, u kojoj je 18. studenoga 1991., istoga dana kada je pao Vukovar, ubijeno 43 civila i 15 vojnika. Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, prekjučer je u Škabrnji obilježena 26. godišnjica tog masakra. Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, kazao je tim povodom za HTV da je “Ratko Mladić u Škabrnji ispekao zanat“. Haški sud, ali još niti hrvatsko pravosuđe, za to ga nisu optužili.

Prema sažetku presude Mladiću sudac Orie kazao je da su iz sudioništva u udruženom zločinačkom pothvatu ‘otpali’ Milošević StanišićSimatovićArkanŠešelj.

Na samo dva mjesta spominju se veze sa Srbijom. On (Mladić) je bio u izravnom kontaktu s članovima vodstva Srbije i članovima glavnog stožera vojske Savezne Republike Jugoslavije kako bi osigurao da se zadovolje vojne potrebe VRS, pročitao je sudac Orie u dijelu sažetka presude posvećenom sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu.

U dijelu sažetka Mladićeve presude koji se odnosio na udruženi zločinački pothvat cilj kojega je bio višegodišnje teroriziranje stanovnika Sarajeva navodi se da je Mladić osiguravao vojnu pomoć vojske Savezne Republike Jugoslavije tijekom opsade grada.

U nepravomoćnoj presudi Karadžiću za ista djela za koja je osuđen i Mladić kao članovi udruženog zločinačkog pothvata navedeni su uz političko i vojno vodstvo bosanskih Srba i Željko Ražnatović ArkanVojislav Šešelj.

Presuda Mladiću – najvažnija presuda za ratne zločine u BiH

Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka.

Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.

Presuda Mladiću jedna je od najvažnijih presuda za ratne zločine u BiH. Na pravdu se čekalo više od dva desetljeća, a bio je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja u BiH od svibnja 1992. do pred kraj 1995. Tužiteljstvo je za njega zatražilo kaznu doživotnog zatvora.

Ratko Mladić

Haški optuženik Ratko Mladić rođen je 12. ožujka 1943. godine u selu Božinovići kod Kalinovika u BiH. Završio je vojno-industrijsku školu u Zemunu, Vojnu akademiju kopnene vojske i Komandno-štabnu akademiju u Beogradu. Nakon završene Vojne akademije 1965. ušao je u stalni sastav Jugoslavenske narodne armije (JNA). Časničku karijeru započeo je s činom potporučnika u Skoplju. Od 1989. do lipnja 1991. bio je načelnik Odjela za nastavu u Trećoj armijskoj oblasti u Skoplju, a nakon toga je postao pomoćnikom zapovjednika za pozadinu u Prištinskom korpusu.

Na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačen je u Knin, gde je zapovijedao Kninskim korpusom. Odlukom krnjeg Predsjedništva SFRJ od 25. travnja 1992. raspoređen je za načelnika stožera Komande Druge armijske oblasti u Sarajevu. U svibnju 1992., kada se JNA povukla iz BiH, Mladić je imenovan zapovjednikom glavnog stožera štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Na toj dužnosti bio je do prosinca 1996. godine.

Mladić je s vojskom 11. srpnja 1995. ušao u Srebrenicu, grad u istočnoj Bosni s većinskim muslimanskim stanovništvom, koji je bio pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u studenome 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, Mladić je u listopadu 1996. godine smijenjen s dužnosti zapovjednika VRS-a, a zatim i umirovljen po odluci tadašnje predsjednice RS-a Biljane Plavšić. Mladić je nakon toga nekoliko godina živio u Beogradu. Odlukom bivšeg predsjednika SR Jugoslavije, Vojislava Koštunice, od lipnja 2001. godine Mladić je uklonjen iz evidencije profesionalnih vojnika Vojske Jugoslavije, a u veljači 2002. razriješen je profesionalne vojne službe.

Mladić je oženjen i ima sina. Kći mu se ubila u 23. godini za vrijeme rata u BiH.

više u nastavku dana

Završna riječ: Tužiteljstvo traži doživotni zatvor za Ratka Mladića
Radovan Karađić osuđen na 40 godina zatvra

hrt/HIA.com.hr
foto:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *